Drugi dan konferencije "Ivo Andrić u našem vremenu"
Govoreći na jednoj od deset sekcija, Macura je istakla da se u njenom radu, na primjeru Andrićevih pripovjedaka "Anikina vremena", "Zlostavljanje" i "Mara Milosnica", analiziraju "vidovi literarizacije različitih vidova zlostavljanja žena, primarno moralnog i fizičkog, te njihov odgovor i /ne/pristajanje na zlostavljanje".
Ona kaže da, sa jedne strane, stoje nepisana društvena pravila, norme koje su esencija tog zlostavljanja, a sa druge žensko /ne/reagovanje na zlostavljanje.
- Posebno sam u svom radu, kao postupke u literarizaciji navedenog, izdvojila funkcije iterativnog i virtuelnog narativa, te narativizacije deskripcije kao posebnih odlika posmatranih Andrićevih pripovijedaka - navela je Macura.
Njen kolega iz Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja iz Beograda profesor Zoran Avramović održao je predavanje o temi "Da li nam Andrićevo delo pomaže u razumevanju društvene stvarnosti?", uz opasku da se jedno od najsloženijih pitanja u proučavanju odnosa književnosti i društva odnosi na saznajnu funkciju književnog djela.
- Andrićevo djelo izuzetno je podsticajno za ovakva istraživanja - ocijenio je Avramović.
On se, istovremeno, pita da li čitanje Andrićevih romana doprinosi razumijevanju međunacionalne i međuvjerske stvarnosti u BiH.
Avramović u svom radu analizira identitetske sličnosti i razlike Srba i muslimana u romanu "Na Drini ćuprija" i primjećuje da, "sa zavidnom saznajnom preciznošću, Andrić oblikuje sva značenja kulturnog identiteta stanovnika kasabe na Drini".
- Ovakva saznajna dimenzija romana doprinosi razumijevanju i savremenih identitetskih sličnosti i razlika u BiH. To znanje nije pojmovno, nije intuitivno, već specifično umjetničko - kaže Avramović.
Magistar Živojin Rakočević iz Doma kulture "Gračanica" sa Kosova i Metohije analizirao je Andrićev esej "Njegoš kao tragični junak kosovske misli" i studiju Milovana Đilasa "Njegoš - pjesnik, vladar, vladika".
On kaže da ta analiza treba da pokaže Andrićev uticaj na koncepciju i metodologiju Đilasovog pisanja, načina saopštavanja ideja o Njegošu, interpretaciju njegovog života, kao i književna kritička tumačenja.
- U kompoziciji Andrićevog i Đilasovog teksta izdvaja se nekoliko osnovnih teza - kosovski krug, silazak sa pozornice smrti ili govor o sebi, epska realnost, mogućnost prirodne krajnosti, poslanje i položaj etnosa kao nosioca posebnosti, određivanje mjesta u srpskom hrišćanskom iskustvu, kulturi i stvaranju, balans između odnosa zemaljskog i nebeskog principa i pamflet i čitanje dokumenata kao početak otkrivanja drame - rekao je Rakočević.
Večeras će biti predstavljene knjige "Andrić i Dubrovnik", autora Zlate Bojović, i "Večna prisutnost Njegoševa", Јovana Delića, obje u izdanju Andrićevog instituta.
Izvor: SRNA