Pet najčešćih grešaka koje pravimo

Pol Doson, profesor Univerziteta Klemons već godinama analizira rizike i načine na koje se bakterije šire navikama u ishrani.

Dvostruko umakanje

Događa se kada hranu umočimo u sos ili neku sličnu namirnicu, zagrizemo jedan zalogaj, a zatim preostali dio opet umočimo. Oni koji se protive dvostrukom umakanju tvrde da je to siguran način za širenje bakterija - a to su pokazala i istraživanja. Primjera radi, salsa u koju se dvostruko umakalo imala je pet puta više bakterija od kontrolne salse, objašnjava Doson, dodajući da nam to govori i sam zdrav razum.

Pravilo "5 sekundi"

Većina je čula za pravilo prema kojem hrana smije da se jede ako na podu nije bila duže od pet sekundi, jer je prošlo premalo vremena da bi se kontaminirala. Doson i njegov tim zasuli su pod različitim vrstama bakterija poput salmonele i na njega stavljali hljeb i salamu. Zatim su testirali uzorke koji su na podu proveli 5, 30 i 60 sekundi.

"Što je duže hrana bila na podu, više je bakterija sadržala, ali već i nakon 5 sekundi nije bila ispravna za jelo. Zato smo zaključili da je ovo pravilo besmislica", objasnio je Doson i dodao da kontaminacija ipak najviše zavisi od tipa namirnice koji se nalazi na podu i čistoće poda.

Duvanje svećica na torti

Ova rođendanska tradicija siguran je način da tortu kontaminiramo bakterijama, otkriva Doson. Naime, njegov eksperiment pokazao je da tokom duvanja izbacujemo pljuvačku iz usta, koja dospijeva na tortu. Ova poslastica zbog toga u prosjeku sadrži 15 puta veću količinu bakterija od ostalih namirnica. To generalno nije problematično ako je slavljenik zdrav, ali ako nije, velike su šanse da se gosti zaraze, piše Si-En-En.

Dijeljenje kokica

Publika u bioskopima, na koncertima ili utakmicama često zajedno jede kokice iz velikog pakovanja, a niko ne razmišlja o prenošenju bakterija na taj način. Doson i njegov tim otkrili su da je način prenošenja bakterija i zaraze na ovaj način vrlo mali: iznosi između 0.2 i 0.0009 odsto.

Pića s ledom

Iako svaka zemlja ima propise koji ograničavaju količinu patogenih bakterija u vodi iz slavine, u više od 72.2 odsto uzoraka leda u kafićima i restoranima pronađene su patogene bakterije. Voda sama po sebi nije prljava, ali bakterije u nju najčešće dospijevaju preko ledomata, gdje se talože, objašnjava Doson. Ipak, ni to nije tolika zdravstvena prijetnja jer su koncentracije tih mikroorganizama ograničene, a do kontaminacije najčešće dolazi usljed nepravilnog rukovanja ledom. Tako su brojne studije potvrdile da se u uzorcima leda redovno nalaze tragovi mikroba, poput bakterije ešerihije koli, helikobaktera pilori i listerije.

Izvor: Agencije