Ustavni sud BiH: Srpska nije odgovorna za rušenje 18 džamija u Hercegovini
Vrhovni sud Republike Srpske donio je tu odluku 23. oktobra 2014. godine i time potvrdio odluke nižih sudova. Identičnu odluku prethodno su donijeli Viši privredni sud u Banjaluci 23. februara 2012. i Okružni privredni sud u Trebinju 30. juna 2011. godine.
Na te presude žalio se mostarski Medžlis Islamske zajednice i na kraju podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH, koji je ocijenio da je ona neosnovana.
Registrar Ustavnog suda BiH Zvonko Mijan podsjeća da je Medžlis podnio tužbu protiv Republike Srpske i BiH za isplatu materijalne štete zbog rušenja tih vjerskih objekata u toku rata.
"Radi se o rušenju džamija u Nevesinju i još nekim hercegovačkim mjestima. Tražena je naknada štete, a redovni sudovi su odlučili da je tužbeni zahtjev zastario. Nezadovoljan takvom odlukom, apelant se obratio Ustavnom sudu, ali je apelacija odbijena. Afirmisan je stav redovnih sudova koji se oslanja i na standarde Evropskog suda za ljudska prava kada je riječ o institutu zastare i o Zakonu o obligacionim odnosima", kaže Mijan.
I presudom Vrhovnog suda Srpske iz februara 2012. godine Pravobranilaštvo je dobilo spor vrijedan 64,7 miliona maraka protiv Islamske zajednice u BiH koja je tužila Srpsku i grad Banjaluku za naknadu štete za porušene vjerske objekte tokom 1993. godine. Osnovni sud u Banjaluci presudom od 20. februara 2009. godine obavezao je Republiku Srpsku i grad Banjaluku da isplati Islamskoj zajednici u BiH 64,7 miliona maraka zbog rušenja 16 džamija u Banjaluci tokom 1993. godine. Na tu presudu Pravobranilaštvo je uložilo žalbu koju je Okružni sud u Banjaluci uvažio 30. septembra 2009. godine, preinačio presudu Osnovnog suda i time odbio tužbeni zahtjev Islamske zajednice. Potom je podnesen zahtjev za reviziju u Vrhovnom sudu Srpske, ali je to taj sud odbio.
Bivši pravobranilac, Slobodan Radulj, kaže da je odluka Ustavnog suda BiH u vezi sa zahtjevom za naknadu štete zbog rušenja 18 džamija u Hercegovini i ranija za Banjaluku potvrdila da Srpska ne može biti proglašena odgovornom u tim slučajevima.
"Osim zastarjelosti, treba imati u vidu i Zakon o obligacionim odnosima, a u takvim slučajevima odgovorna je država BiH, a ne entitet Republika Srpska", rekao je Radulj.
Izvor: Glas Srpske