latinica  ћирилица
11/12/2017 |  12:28 ⇒ 14:10 | Autor: RTRS

Bijeljina: Briljirali besjednici Gimnazije "Filip Višnjić" (VIDEO)

U takmičarskom dijelu "Višnjićevih dana" ove godine briljirali su učenici Gimnazije koja nosi ime Filipa Višnjića. Njihove učenice osvojile su prvo i drugo mjesto na literarnom konkursu, a najbolja besjeda je Katarine Radić.
Besjednici - Foto: RTRS
BesjedniciFoto: RTRS

Katarina Radić godinama piše prozu, a ove godine smatrala je da je došlo vrijeme da učestvuje i na nekom takmičenju na kojem će njen rad ocijeniti stručnjaci. Njena besjeda koju je pisala na slobodnu temu "Nacionalna obilježja Srba za koja se vrijedi i mora boriti" proglašena je najboljom.

- Moja poruka je da u težnji ka sticanjem znanja, poznavanjem jezika i kultura drugih naroda i nacija treba da čuvamo naš identitet i da se se borimo za očuvanje našeg jezika, istorije i kulture, a tek onda da težimo ka sticanju novih znanja o drugima - kaže Katarina.

Za pisanje ove besjede Katarina se stručno pripremala, pročitala je nekoliko knjiga uvaženih lingvista i u sintezi naučnih saznanja i podataka do kojih je došla napisala sistematičnu priču, ističući ključna obilježja srpstva koja se ne smiju zaboraviti u današnjem procesu globalizacije.

- Katarina je istakla ćirilicu, podatke iz kulturne istorije Srba koji, takođe, treba da podignu svijest o značaju našeg malog, ali na ovim prostorima najvećeg naroda. Mi prvi moramo sebe da cijenimo sebe, da bi i drugi to učinili - kaže Milena Đokić, profesor srpskog jezika.

Kako bi predstavio na najbolji način pjesmu koju recituje, Đorđe Mirković istražuje nastanak teksta, poruku koju nosi kako bi emocija došla do svakog slušaoca. Tako je bilo i sa pjesmom "Srpsko srce Јohanovo", Veselina DŽeletovića Pavlova.

- Istraživao sam o Žutoj kući, o problemima tih ljudi, što mi je pomoglo da bolje iznesem pjesmu. Bilo je jako emotivno prolaziti kroz čitav taj proces pripremanja, a onda na kraju i iznošenje te pjesme u javnost - kaže Đorđe.

Ovi mladi ljudi sa bezbroj interesovanja hrabro koračaju u budućnost, ne čekajući da im bolje sutra donese neko drugi, već svojim radom i ambicijama nastoje da budu stvaraoci ljepše budućnosti.