X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
Hotel Vavilon
25/12/2017 |  12:05 | Autor: RTRS

Gojaznost i dijabetes – paralelne epidemije savremenog doba

Broj gojaznih osoba u Srbiji, ali i svijetu raste iz godine u godinu, a uporedo sa povećanjem gojaznosti sve je više i ljudi sa dijagnostikovanom šećernom bolešću.
Gojaznost (Foto: thenutritionpost.com) -
Gojaznost (Foto: thenutritionpost.com)

Skoro 40 odsto osoba u Srbiji koje imaju dijabetes tip 2 u trenutku otkrivanja bolesti bile su gojazne. U Evropi se broj gojaznih osoba udvostručio u protekle četiri decenije. Trenutno je svaka peta osoba gojazna, a predviđanja su da će do 2030. godine čak svaki drugi Evropljanin biti gojazan.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da svaki gojazan muškarac ima desetostruko veći rizik da razvije tip 2 šećerne bolesti od njegovog vršnjaka koji nije gojazan, dok je kod gojaznih žena taj rizik veći 30 puta.

Dok uporedo sa epidemijom gojaznosti raste i epidemija dijabetesa tip 2, posebno zabrinjava činjenica da se starosna granica gojaznih, a time i dijabetičara, sve više pomjera prema mlađim generacijama.

- Podaci pokazuju da je u Evropi svako treće dijete uzrasta od 11 godina predgojazno ili gojazno. Јedan od tri gojazna dječaka i dvije od pet gojaznih djevojčica će u životu oboljeti od šećerne bolesti tipa 2. Ukoliko gojaznost nastavi ovim tempom rasta, naša djeca će imati kraći životni vijek nego njihovi roditelji - kaže Edita Stokić, endokrinolog Kliničkog centra Vojvodine.

Doktorica ističe da je prevencijom gojaznosti, koja se zasniva na pravilnoj ishrani i redovnim fizičkim aktivnostima, moguće spriječiti i odložiti nastanak dijabetesa tipa 2.

Ukoliko do gojaznosti ipak dođe, ona se liječi dijetskom ishranom, povećanjem energetske potrošnje, medikamentima i hirurški, što znatno dalje utiče i na prevenciju dijabetesa tipa 2 ili njegovu progresiju i komplikacije.

Stokićeva savjetuje da tokom ovih slavskih i prazničnih dana kalkulišemo sa hranom, da budemo umjereni i ne prejedamo se, da jedemo manje parčiće i kad god možemo zamijenimo visokokalorične namirnice onim manje energetske vrijednosti, i što je najvažnije da se mnogo više krećemo.

Posebno zabrinjava sve veća učestalost gojaznosti kod djece, a statistika kaže da u regionu Evrope jedno od troje djece uzrasta 11 godina je predgojazno ili gojazno.

- Ako pogledamo gojazne dječake, jedan od trojice u perspektivi u svom budućem životu će oboljeti od šećerne bolesti, a kada posmatramo dejvojčice, dvije od pet njih će u perspektivi dobiti tip 2 šećerne bolesti - objasnila je Stokićeva.

Prema njenim riječima, liječenje gojaznosti zasniva se na odgovarajućoj dijetskoj ishrani – smanjiti količinu hrane, mijenjati sastav namirnica koje se unose, a s druge strane voditi računa da se poveća i nivo fizičke aktivnosti.

- Ukoliko medicinska nutritivna terapija i povećan nivo fizičke aktivnosti, ne dovede do adekvatnih rezultata, u liječenju gojaznosti i prevenciji tipa 2 šećerne bolesti, na raspolaganju su medikamenti, ali riječ je isključivo o lijekovima koji su registrovani za liječenje gojaznosti, a ne o brojnim preparatima kojima nas svakodnevno obasipaju u reklamama - zaključila je doktorica Stokić.

Izvore: RTS