Tegeltija: U dopunskom Pismu namjere nema prenosa bankarske supervizije (VIDEO)
Zakonom o bankama iz 2016. entitetske agencije za bankarstvo dobile su dodatne nadležnosti – restrukturiranje banaka. S obzirom na to, ali i na činjenicu da će svoj dio finansijskog učešća dobiti i Agencija za osiguranje depozita, potrebno je pripremiti i usaglasiti novi memorandum između entitetskih agencija za bankrastvo, ministara finansija, Centralne banke i bh.ministarstva finansija i trezora, koje predstavlja fiskalni savjet, objašanjava ministar Tegeltija.
"Ništa se neće promijeniti u radu Stalnog odbora za finansijsku stabilnost. Ne postoji mogućnost da će bilo ko, stalni odbor ili Centralna banka imati bilo kakvu nadležnost u superviziji banaka“, rekao je Tegeltija.
Pismo namjere ostaje identično, osim što su u skladu sa obavezama promijenjeni određeni rokovi, kaže predsjedavajući Savjeta ministara.
"U međuvremenu, BiH je ispunila dio mjera kako je dogovoreno i definisano u dopunskom pismu namjere. Јedna od tih mjera je set zakona o akcizama. Druga, koja je bila prethodna mjera, zakon o osiguranju depozita, postala je struktruna mjera. Time bi bila završena legislativna reforma bankarskog sektora“, ističe Zvizdić.
U pismo namjere i Reformsku agendu, na zahtjev Srpske, uvršten je prelazak zdravstvenih ustanova na trezorski način poslovanja. Tegeltija je naveo i da će Srpska doći na nivo javnog duga od oko 40 odsto BDP-a, što i jeste cilj Vlade. Njihov je cilj i da budu na usluzi javnim preduzećima i malim lokalnim zajednicama, za velike infrastrukturne projekte, zbog čega su odluke i dostavljene Skupštini.
Tegeltija je naglasio da postoje tri konkretna zahtjeva za izdavanje garancije - opštine Kostajnica i Bileća, te Univerzitetski klinički centar Republike Srpske.
"Odluke neće uticati na rast zaduženosti Republike Srpske. Vlada Srpske danas ima manje materijalnih troškova nego 2010. godine i maksimalno vodimo računa o uštedama", zaključio je Tegeltija.
Procjenjuje se da će biti potrebne i garancije za izgradnju HE "Buk Bijela", vrijedne 170 miliona evra, kaže Tegeltija, te za završetak gradnje HE "Dabar" i auto-puta.