Parlament Srpske razmotrio Prijedlog o zaduženju za autoput Banjaluka-Doboj (VIDEO)
Na dnevnom redu je i prijedlog odluke o iznosu garancija koje Republika Srpska može po hitnom postupku izdati u ovoj godini.
O apsolviranim tačkama dnevnog reda poslanici će se izjasniti sutra.
Nastavak sjednice zakazan je u 10.00 časova.
U večernjem dijelu zasjedanja poslanici su razmatrali Vladin prijedlog o davanju saglasnosti na zaduženje od 47 miliona evra kod Evropske investicione banke za završetak radova na autoputu Banjaluka-Doboj.
Sredstvima, koja podižu Autoputevi, biće finansiran završetak radova na istočnoj dionici Prnjavor-Doboj i zapadnoj Banjaluka-Prnjavor.
Ova odluka sporna je za opoziciju zbog hitne procedure i zbog toga što je, kako tvrde, Srpska prezadužena.
Pomoćnik ministra saobraćaja i veza Nataša Kostić izjavila je da vlastita sredstva Srpske za izgradnju autoputa Banjaluka-Doboj, u iznosu od 165 miliona evra, još nisu potpuno utrošena.
Kostićeva je u završnoj riječi nakon rasprave o prijedlogu odluke o zaduženju Srpske kod Evropske banke za obnovu i razvoj od 47 miliona evra za dovršetak radova na autoputu Banjaluka-Doboj po hitnom postupku, navela da je za postupke eksproprijacije utrošeno 60 miliona KM.
Ona je istakla da će ukupno zaduženje za igradnju ovog autoputa, računajući i ovih 47 miliona evra, iznositi 402 miliona.
Kostićeva je dodala da će Hrvatska, prema njenim informacijama, izdati građevinsku dozvolu za izgradnju mosta kod Gradiške i da bi ove godine radovi mogli da počnu.
Poslanici vladajuće većine predložili su večeras zaključak kojim se obavezuje Vlada da u roku od 30 dana obavijesti parlament o tome koliko je sredstava preduzeće Autoputevi uložilo u projekat izgradnje autoputa Banjaluka-Doboj.
"Narodna skupština obavezuje Vladu Srpske da s ciljem informisanja poslanika i javnosti o cijeni izgradnje kilometra tog autoputa, u roku ne dužem od 30 dana, obavijesti parlament o iznosu sredstava koja su Autoputevi Srpske uložili u projekat autoputa u dužini od 72 kilometra i to eksproprijacijom, izradom projektne dokumentacije i drugim troškovima", navodi se u zaključku.
Poslanik NDP-a Dragan Čavić rekao je da se prema Poslovniku Narodne skupštine ne može raspravljati o odlukama po hitnom postupku.
Poslanik SDS-a Nade Planinčević naveo je da je kupovina zemljišta od građana na trasi autoputa Banjaluka-Doboj izršena prema Zakonu o eksproprijaciji Srpske kojeg je Ustavni sud Republike Srpske proglasio neustavnim.
Poslanik Koalicije Domovina Admir Čavka rekao je da je ovaj prijedlog odluke trebalo da ide u redovnu, a ne u hitnu proceduru, te je istakao potrebu povezivanja BiH mrežom autoputeva.
Potredsjednik Vlade Srpske Anton Kasipović je naveo da tokom dosadašnjih diskusija u NSRS o prijedlogu odluke za dodatno zaduženje Srpske prema Evropskoj investicionoj banci od 47 milona evra po projektu izgradnje autoputa Banjaluka-Doboj niko nije osporio potrebu izgradnje te saobraćajnice.
Pitanje konačne cijene ovog autoputa postavio je poslanik PDP-a Branislav Borenović, upitavši kako to da se u dopisu Vlade Srpske Ministarstvu finansija i trezora BiH traži izmjena ukupne cijene projekta na veći iznos, odnosno na 600 miliona evra?
"Želim da neko iz Vlade Srpske potvrdi da li je takav dopis autentičan i da li će taj projekat koštati 600 miliona evra? Da li je to potvrda da će taj autoput koštati skoro pola milijarde maraka više nego što smo ranije donijeli odluku", upitao je Borenović.
Poslanik SDS-a Stevo Јoksimović rekao je tokom diskusije da se u predloženoj odluci o dodatnom zaduženju ne nalaze elementi na osnovu kojih bi poslanici mogli ozbiljno i odgovorno donijeti kvalitetnu odluku, kao i da su njen format i sadržaj neprihvatljivi.
Poslanik SNSD-a Bojan Vidić rekao je da je prijedlogom odluke o dodatnom zaduženju predviđen završetak dionica Prnjavor-Doboj i Banjaluka-Prnjavor, ističući da je dobro da radovi na toj trasi budu okončani.
Poslanik SNSD-a Radovan Višković rekao je da je, prema informacijama koje ima iz ЈP Autoputevi Republike Srpske, u tih dodatnih 47 miliona evra uključena i izgradnja petlje Stanari-Derventa.
Poslanik NDP-a Zdravko Krsmanović rekao je da ne postoje nikakve informacije u vezi sa naplatom putarine sa dionice autoputa od Doboja do Prnjavora, gdje se već naplaćuje putarina, kao ni informacije o stvarnom saobraćajnom opterećenju te dionice i njenom odnosu prema projektovanoj saobraćajnoj opterećenosti.
Krsmanović je postavio pitanja kakvi su sadašnji efekti od putarine i šta se može uraditi sa njom, da li se kredit može vraćati od naplate putarine ili će biti opterećen republički budžet, kao i kada će biti izvršeno spajanje sa Koridorom 5C. On je postavio i pitanja kada će preko autoputa Banjaluka-Gradiška doći do povezivanja sa Koridorom 10, da li ima pomaka u pregovorima sa Hrvatskom o izgradnji mosta kod Gradiške, kao i šta se može očekivati od najavljene izgradnje autoputa Beograd-Sarajevo.
Poslasnik SDS-a Dušan Berić naveo je podatke prema kojima je u 2007. godini učešće duga u BDP bilo 41,5 odsto, a u 2016. godini 57,8 odsto, te napomenuo da nema strategije upravljanja dugom. Naveo je i podatak prema kojem zaduženje u FBiH iznosi 35 odsto od BDP-a. Smatra, da ako je išta trebalo davati pod koncesiju, to su trebalo da budu autoputevi.
Poslanik PDP-a Dragan Galić smatra da je ova odluka trebalo da ide u redovnu, a ne u hitnu proceduru, da bi prošla i potrebnu stručnu raspravu.
Raspravi o Prijedlogu odluke o prihvatanju zaduženja Republike Srpske prema EIB-u za dodatno finansiranje po Projektu izgradnje autoputa Banjaluka-Doboj, prethodilo je razmatranje Prijedloga zakona o prestanku važenja Zakona o naknadama za korišćenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje električne energije po hitnom postupku koji je upućen u skupštinsku proceduru da bi bile uređene koncesione naknade u oblasti energetike na jedinstven način za sve subjekte.
Razlozi za donošenje ovog zakona posljedica su usvajanja u NSRS izmjena i dopuna Zakona o koncesijama, kojim se pristupa uređenju koncesione naknade u oblasti energetike na jedinstven način za sve subjekte. S obzirom na navedenu izmjenu, dalje egzistiranje Zakona o naknadama za korišćenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje električne energije predstavljalo bi izvor dvostrukog opterećenja za privredne subjekte u ovoj oblasti.
Poslanici većine u NSRS istakli su da je neophodno na jedinstven način urediti koncesione naknade u oblasti energetike i usvojiti navedeno zakonsko rješenje.
Opozicija je ponovila da nema potrebe za hitnim donošenjem Zakona o prestanku važenja Zakona o naknadama za korištenje prirodnih naknada, jer je predviđeno da ovaj akt stupi na snagu 1. aprila, te da se postavlja pitanje koje će principe imati nadležna ministarstva u utvrđivanju iznosa koncesionih naknada jer su veliki rasponi za pojedine vrste naknada.
O prijedlogu ovog zakona vođena je višečasovna rasprava, koju je obilježio verbalni sukob između šefa Kluba poslanika SNSD-a Radovana Viškovića i poslanika PDP-a Miroslava Brčkala. Višković je rekao da je verbali sukob izbio u "žaru parlamentarne borbe" i da to nije ništa strašno. Brčkalo je potvrdio da se sve to dešavalo "u žaru parlamentarne borbe", te da se trudi da u diskusijama nikog ne diskvalifikuje, ali i da očekuje korektan odnos "sa druge strane".
U završnoj riječi o Prijedlogu zakona o prestanku važenja Zakona o naknadama za korišćenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje električne energije, ministar industrije, energetike i rudarstva Petar Đokić rekao je da je opšti interes Srpske da oblast koncesija bude uređena, te da Vlada Srpske teži deregulaciji, što je važna odrednica ekonomske politike.
"Cilj jeste da kvalitetnije budu uređena određena pitanja, pa i iz oblasti koncesija. Nemam ništa protiv mišljenja narodnih poslanika, ali nije dobro da se iznose netačni podaci", rekao je Đokić, istakavši da Srpska predloženim i usvojenim zakonima bolje uređuje oblast koncesija i naknada.
Đokić je naglasio da Vlada Srpske vodi računa o zaštiti interesa Elektroprivrede Republike Srpske, ali i o tome da sačuva politiku izuzetno niskih cijena električne energije. On je kategorično odbacio verbalne napade opozicije na Vladu i njega lično da su u priči o koncesijama željeli "pogodovati sa potencijalnim investitorima".
Zbog dobacivanja prilikom Đokićeve završne riječi, opomenu je dobio poslanik u Klubu poslanika PDP-a Adam Šukalo.
Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ilija Tamindžija rekao je da nema mogućnosti za povećanje troškova proizvodnim preduzećima Elektroprivrede Republike Srpske.
"Činjenica je i da HE na Trebišnjici vlastitim sredstvima finansiraju izgradnju HE Dabar, što dovoljno govori o svemu", rekao je Tamindžija u u raspravi o ovom prijedlogu. Podsjetio je da proizvodnja struje do 2005. nije bila pet hiljada gigavat časova, dok je u posljednjih nekoliko godina bila viša i od šest hiljada gigavat časova.
Poslanik NDP-a Dragan Čavić tvrdi da se godinama "friziraju" finansijski izvještaji proizvodnih preduzeća Elektroprivrede Republike Srpske u kojima su vidljivi gubici. Smatra da je u Srpskoj neophodno donijeti novi zakon o koncesijama kojim će posebno biti regulisan način raskida koncesionih ugovora.
Poslanik PDP-a Branislav Borenović rekao je da je vidljivo da o važnim pitanjima vezanim za koncesije nema odgovora, među kojima je i ko je od koncesionara platio naknadu.
Na dnevnom redu nastavka 23. redove sjednice parlamenta Srpske, čiji je prvi dio okončan 8. februara, su i prijedlozi zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju, zakona o gasu, zakona o stranim ulaganjima, zakona o banjama i Prijedlog zakona o hemikalijama.
Poslanici bi trebalo da raspravljaju i o prijedlozima zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju i Zakona o Penzijskom rezervnom fondu Republike Srpske.
Pred poslanicima će se naći i nacrti zakona o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija Republike Srpske, o zaštiti žrtava ratne torture, te o oduzimanju imovine koja je proistekla izvršenjem krivičnog djela, kao i više nacrta zakona o izmjenama i dopunama zakona, informacija, strategija i izvještaja.