Ranku Risojeviću uručena Gračanička povelja
Risojeviću je književna nagrada dodijeljena za njegov ukupan doprinos razvoju srpskog jezika, književnosti i kulture.
Direktor Doma kulture Gračanica Živojin Rakočević, koji je sinoć uručio nagradu Risojeviću, ukazao je na značaj književnog djela Ranka Risojevića u srpskoj savremenoj književnosti i njegov ukupan doprinos u oblasti kulture.
Član žirija Žarko Milenković rekao je da je žiri ove manifestacije odlučio da Gračaničku povelju dodijeli Ranku Risojeviću koji je srpsku književnost obogatio sa izuzetnim knjigama, u skoro svim žanrovskim formama.
O Risojevićevom književnom djelu govorio je doktor filoloških nauka Zlatko Јurić koji je istakao da je, izvan svake sumnje, Risojević vodeći književnik Republike Srpske i jedan od najplodnijih i najznačajnijih savremenih srpskih pisaca.
Јurić je naveo da je Risojevićev roman "Dječaci sa Une" već uvršten u lektiru za osnovnu školu.
- Književno-umjetnički domet ove knjige potvrđen je i od čitalaca, a činjenica je da je Risojevićev roman "Dječaci sa Une" ušao u školski program drugih južnoslovenskih naroda te da je ova knjiga dio lektire u hrvatskom i bošnjačkom školskom programu - istakao je Јurić.
On je rekao da je jedno od najznačajnijih Risojevićevih djela roman za mlade "Ivanovo otvaranje", koji predstavlja najpotpuniji i najpoetičniji roman za djecu i mlade u savremenoj književnosti Srpske.
Prvu zbirku pjesama "Vid tame" Risojević je objavio 1967. godine. Posebno se izvdaja Risojevićeva pjesnička knjiga "Samoća, molitve", objavljena 1999. godine.
Pored pjesama tišine i osamljenosti, u ovu zbirku uvrštene su i pjesme molitve, među kojima je jedna od najpoetičnijih "Pjesnikova molitva". Zatim, tu su molitvene pjesme upućene Gospodu za svakog čovjeka, svako biće i svaku stvar koja postoji. Risojević je ispjevao izvrsne molitve slijepca, lopova, vođe naroda, splavara, sveštenika, monaha...
Sa istančanim senzibilitetom, pjesnik je ispisao neke od najpoetičnijih pjesama molitvenog karaktera u savremenoj srpskoj književnosti i nadogradio ovaj srednjovjekovni književni žanr.
Risojević se, tako, pridružio plejadi srpskih pjesnika koji su ispisali izvrsne stihove u molitvenoj formi kao što su Јovan Dučić, Vasko Popa, Ivan V. Lalić, Novica Tadić.
Zavidnu vještinu pisanja, Risojević je pokazao i u knjigama kratkih priča. Najznačajnije njegove zbirke kratkih priča su: Šum /1995/ i Fragmenti /2002/, te zbirka sabranih kratkih priča "Minima memorabilia" /2014/ sa podnaslovom: male priče, snovi, zapisi. Prošle godine je objavio roman "Beskućnik", kojim je zaokružio svojevrsnu trilogiju koju čine ranije objavljeni romani "Simana" /2007/ i "Gospodska ulica" /2011/.
Veoma su značajni i drugi romani kao što su "Arheolog" /2005/ i, posebno, "Bosanski dželat" /2004/, koji doživljava nova izdanja i na drugim jezicima - na njemačkom, poljskom, ruskom...
Izvor: SRNA