Pred Savjetom ministara Akcioni plan o smještaju ilegalnih migranata

Migranti i izbjeglice koji se nalaze na otvorenom prostoru u Sarajevskom i Unsko-sanskom kantonu biće smješteni u prihvatnim centrima. Osim Azilantskog centra u Delijašu, u kojem se nalazi još oko 100 slobodnih mjesta, za prihvat migranata biće otvoren i izbjeglički centar u Salakovcu kod Mostara kapaciteta 296 kreveta, te još bar jedan objekat čija bi lokacija i kapaciteti trebalo da budu poznati nakon usvajanja Akcionog plana, rečeno je nakon sastanka.

"Sigurno ćemo vrlo brzo naći adekvatan smještaj za migrante koji se nalaze dominantno u Kantonu Sarajevo i Unsko-sanskom kantonu. Imamo objekte koji imaju dovoljan broj slobodnih mjesta. One koji se nalaze na otvorenom prostoru u ova dva kantona ćemo smjestiti na human i čovjeka dostojan način”, rekao je predsjedavajući Savjeta ministara Denis Zvizdić.

Od početka godine do danas u BiH je ušlo 4.000 izbjeglica i ilegalnih imigranata. Intenzitet njihovog dolaska raste. Dnevno se već bilježi ulazak i do 150 lica. Sedamdeset odsto već ih je napustilo BiH, tvrde zvaničnici.

Na otvorenom, u Kantonu Sarajevo, trenutno se nalazi između 600 i 800 lica. Na primjedcbe da su reagovali sa zakašnjenjem, odgovoaraju da je do aprila BiH imala kontrolisanu migrantsku krizu. Sada, već, stanje se komplikuje.

"Dio imigranata, njih oko 10.000, ostao je zaglavljen u Srbiji. Sada se taj talas pokrenuo i zbog promjena Zakona o azilu u Srbiji. Mislim da se broj povećava na cijeloj ruti", ističe ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić.

U Savjetu ministara tvrde i da neće dozvoliti da gradovi u BiH prerastu u šatorska naselja - da će ona postojeća biti uklonjena, i da že se stvoriti kapaciteti za human prihvat migranata. I u bezbjednosnim službama uvjeravaju da su osposobljeni za registraciju i sve bezbjednosne provjere.

Ne precizirajući iznose, najavljuju učesnici sastanka Koordinacionog tima, da će dio novca biti obezbijeđen iz domaćeg budžeta, a dio obećanog novca iz Fonda za migrante kojem je BiH pristupila 2016. godine. Među mnogobrojnim izrečenim obećanjima, ipak nije manjkalo ni ozbiljnijih upozorenja.

Migrantska kriza u BiH mogla bi da potraje i nekoliko godina – ukoliko zemlje Evropske unije zatvore svoje granice, isto će morati da učini i BiH kako ne bi dozvolila da njena teritorija postane krajnja destinacija migrantima i izbjeglicama. Zbog toga su pozvali sve nadležne u BiH da probleme zajednički rješavaju.