X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
Hotel Vavilon
17/05/2018 |  15:53 ⇒ 18:02 | Autor: RTRS

ANURS: Predstavljena naučna studija akademika Vasilija Krestića

U Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske predstavljena je naučna studija akademika Vasilija Krestića "O nazivu jezika u prošlosti Hrvatske", u izdanju Udruženja za odbranu ćirilice "Dobrica Erić" iz Beograda. Ova naučna studija govori o srpsko-hrvatskim odnosima u cjelini, a naročito o pitanju jezika koje je postalo prvorazredno političko pitanje, a najmanje lingvističko i stručno jezičko.

Naučnom studijom "O nazivu jezika u prošlosti Hrvatske", akademik Vasilije Krestić kaže da se prikazuje kako Hrvatska u političkoj borbi nameće jezik Srbima s namjerom da stvori veliku i etnički čistu Hrvatsku, koja priznaje samo hrvatski narod.

"Drugim riječima, da se briše srpsko ime, da se brišu Srbi, da Srbi ne budu Srbi iako su etnički Srbi, nego u političkom pogledu da budu pravoslavni Hrvati", izjavio je Krestić.

U knjizi je obrađen period 19. i početka 20. vijeka o borbi za očuvanje srpskog jezika. Povod za ovu knjigu bila je nedavna Deklaracija o zajedičkom jeziku, koja potire naziv srpski jezik i uvodi formu u kojoj se gubi nacionalni identitet.

"Onaj ko izgubi jezik, kome se otima i rasparčava jezik, kao što se događa sa srpskim jezikom, u opasnosti je da izgubi svoj identitet. A identitet je zapravo integritet, a integritet je sposobnost samoodržanja", kaže prof. dr Bogoljub Šijaković.

I istoričar Željko Vujadinović ističe da je jezičko pitanje jedno od najvažnijih pitanja i da danas živimo velikim dijelom upravo u pokušaju rješavanja toga pitanja. Naknadno se konstruišu određene istorijske vertikale koje, kakokaže, uglavnom u ozbiljnoj nauci nisu utemeljenje.

Na predstavljanju studije govorili su predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Srpske, Rajko Kuzmanović, profesorka Sofija Božić, te Miodrag Kojić, potpredsjednik Udruženja za odbranu ćirilice "Dobrica Erić". Promociji je prisustvovao i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Nedeljko Čubrilović.