latinica  ћирилица
17/05/2018 |  18:56 ⇒ 18/05/2018 | 07:35 | Autor: RTRS

Lideri EU i zemalja članica dali punu podršku evropskoj perspektivi Balkana

Lideri Evropske unije i zemalja članica dali su punu podršku evropskoj perspektivi regiona. Na samitu u Sofiji usvojena je Deklaracija u 17 tačaka - sa zadacima i principima za države u procesu evrointegracija. Osim podrške posvećenosti evropskom putu, regionalnoj saradnji, miru, političkoj, ekonomskoj i socijalnoj transformaciji, vijest ipak nije i datum početka pregovora. Na skupu u Sofiji bila je i premijerka Srpske, Željka Cvijanović.

Nakon 15 godina, Zapadni Balkan ponovo je tema lidera Evrope. Tačno toliko prošlo je od solunskog samita 2003. Kao i tada i danas je Zapadna Evropa potvrdila nedvosmislenu podršku evropskoj perspektivi zemalja regije. U 17 tačaka usvojene Deklaracije, u prvom planu je podrška.

"Evropska unija pozdravlja zajedničku posvećenost partnera Zapadnog Balkana evropskim vrijednostima i principima i viziji snažne, stabilne i ujedinjene Evrope poduprete našim istorijskim, kulturnim i geografskim vezama i našim uzajamnim političkim, bezbjednosnim i ekonomskim interesima", stoji u Deklaraciji.

Okvirnog datuma u kojem bi zemlje regije mogle pristupiti "porodici evropskih naroda", ipak nema. Za BiH nema ni datuma početka pregovora. Na samitu u Nacionalnoj palati kulture u Sofiji učestvovala je i predsjednica Vlade Srpske. Ona je pozdravila namjere Evropske unije, jačanje svijesti o evropskoj perspektivi regiona, ali kaže, ovim samitom  nismo korak bliže Evropi.

"Zadovoljna sam činjenicom da Evropska unija prepoznala i tu potrebu naše regije da podignemo ukupnu konkurentnost  time što ćemo jačati našu infrastrukturu. Vama je pozunato da Evropska unija izdvaja i promoviše takav jedan veliki, široki angažman u cijeloj regiji što će definitivno pomoći svim zemljama podjednako, ali i samoj regiji", istakla je Cvijanović.

Srbija i Crna Gora samit mogu posmatrati mnogo optimističnije. Predsjednik Evropskog parlamenta Antonio Tajani, najavio je da je inicijalni dogovor o članstvu te dvije zemlje u Uniji moguće postići do 2025. godine. Najavljuje finansijski paket od 10 milijardi evra za infrastrukturu, ali i upozorava na namjeru promjene islama na Balkanu u fundamentalistički, te na džihadiste u BiH i drugim zemljama. Za Srbiju, čiji se predsjednik Aleksandar Vučić prvi obratio i na ovom samitu, prioritet je Kosovo.

"Želim da vjerujem da će Srbija imati dovoljno snage, ukoliko bude volje za kompromisom na drugoj strani, da dođemo do rješenja za KiM koje će biti prihvatljivo za naše građane. Daćemo sve od sebe i boriti se, a da li ćemo uspjeti – ne zavisi samo od nas", rekao je Vučić.

Na priče o proširenju Evropske unije Francuska ipak ne gleda blagonaklono. Emanuel Makron kaže da su prioritet reforme unutar Unije, a Francuska traži garancije da novi kandidati ispunjavaju uslove za članstvo. Za razliku od njih, Njemačka fokus stavlja na mir i stabilnost.

"Premijer Bugarske, Bojko Borisov, uložio je mnogo napora u ovaj samit koji je interesu svih nas. Očuvanje mira i bezbjednosti na Zapadnom Balkanu uz snažan ekonomski razvoj je fokus zbog kojeg se ja radujem diskusiji", izjavila je njemačka kancelarka Angela Merkel.

I ostali lideri mahom su podržali stabilan i prosperitetan Balkan. Predsjednik Vlade Slovenije napomenuo je da bi Brisel ka Balkanu trebalo da ostavi malo više otvorena vrata. Njegov hrvatski kolega je stava da se na ovaj samit čekalo previše dugo.

"Hrvatska je domaćin samita 2020. godine. Kroz ovaj događaj nastojaćemo da kreiramo sistematski pristup i konkretnu podršku zemljama regije kada je riječ o ispunjavanju kriterijuma i uvažavanja zasluga, kako bismo do plana došli u pravo vrijeme", naglasio je hrvatski premijer Andrej Plenković.

Pripreme za samit koji se održava na inicijativu bugarskog predsjednika Vlade, Bojka Borisova, obilježilo je snažno protivljenje Španije učešću Kosova. Za zvaničan Madrid predstavljanje Kosova kao države je neprihvatljivo, pa njihov premijer, iako je zahtjev dijelom ispoštovan, samitu nije prisustvovao.

Uz priče o miru i prosperitetu jedini pravi rezultat samita, trebalo bi da budu niže cijene rominga između evropskih i zemalja Zapadnog Balkana.