X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
Hotel Vavilon
05/06/2018 |  20:00 ⇒ 20:38 | Autor: RTRS

Kuda sa lijekovima kojima istekne rok trajanje?

Dok su za zdravstvene ustanove pravila jasna, građani često ne znaju kuda sa medicinskim otpadom. I pored upozorenja da nije dozvoljeno, lijekovi kojima je istekao rok trajanja, u najvećoj mjeri završe upravo u kanalizaciji ili kanti za smeće.

U kanalizaciji, kontejnerima, kućnom otpadu... Lijekove koji više nisu za upotrebu građani uglavnom bacaju tamo gdje ne bi smjeli. Iako je upozorenje na pakovanju navedeno, ono ne sadrži i odgovor gdje sa lijekom koji nam više nije potreban?

Sudeći prema današnjem stavu sa Međunarodne konferencije o medicinskom otpadu održane na Univerzitetskom kliničkom centru, najispravnije bi bilo vratiti lijek u apoteku.

- Strategijom je regulisano da će sve apoteke morati da primaju farmaceutski otpad od građana. Takođe, u sertifikacionim i akreditacionim standardima propisano je da sve apoteke koje su akreditovane moraju da primaju farmaceutski otpad od građanstva - kaže Željko Aleksić, odgovorno lice za upravljanje otpadom u UKC–u.

Najveći problem je što Strategija to jasno ne propisuje. Prema njoj, domaćinstva su obavezna da takav otpad proslijede centrima za sakupljanje. Da li zbog nejasnog definisanja ili nekog drugog razloga dvije od tri apoteke koje smo zvali, takav otpad ne bi prihvatile.

U prvoj apoteki rekli su da postoji procedura po kojoj lijekove kojima je istekao rok daju na otpad, ali da lijekove koje bi primili od građana ne mogu da proknjiže, tako da ne bi mogli da ih prime.

U drugoj su, na pitanje da li bi primili lijekove sa isteklim rokom trajanja, odgovorili: "Ne, to se čeka, zakon mora da se donese".

U trećoj su rekli: "Možete vi to donijeti, kada budemo istekle rokove slali na uništavanje, možemo i to.

Da je dobra volja za rješenje problema očigledna, kao i nastojanje da idemo ukorak sa Evropom, priznali su i strani stručnjaci na konferenciji u UKC. Samo po sebi kažu, to je pohvalno, ali ne i dovoljno.

- Ljudi koji se bave ovim poslom sve jako dobro znaju, ali neophodno je informisati širu zajednicu, jer građanima je ta informacija važna, kako bi znali pravilno upravljati otpadom - kaže Ana Volridž, predsjednica svjetske radne grupe za upravljanje medicinskim otpadom.

Za razliku od građana, zdravstvene ustanove i apoteke tačno znaju kuda sa medicinskim otpadom. Po tome se posebno izdvaja UKC koji je jedini koji uklanjanje otpada obavlja samostalno, putem ovlaštene firme.

- Uradili smo već mnogo na tome. Kod nas se godišnje uskladišti oko 600 tona - kaže Vlado Đajić, generalni direktor UKC.

Srebrenka Golić, ministar za građevinarstvo, ekologiju i prostorno planiranje, podsjetila je da medicinski otpad treba zbrinjavati na zakonom propisan način, što mogu da čine ovlaštene licencirane kuće.

Dragan Bogdanić, ministar zdravlja i socijalne zaštite, podsjeća na nepohodnost zaštite životne sredine.

Prema analizama, prosječan stanovnik Srpske godišnje proizvede nešto više od dva kilograma medicinskog otpada. Svi zajedno, tako, proizvedemo nešto manje od tri tone otpada sa kojim mnogi ne znaju gdje, a koji, dospije li u životnu sredinu, za sve nas može biti poguban.