X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
12/06/2018 |  15:39 | Autor: SRNA

Sjećanjem na Aleksu Šantića obilježen Dan biblioteke SANU

U Srpskoj akademiji nauka i umetnosti /SANU/ danas je obilježen Dan biblioteke SANU, posvećen ove godine srpskom pjesniku Aleksi Šantiću /1868-1924/.
SANU - Foto: B92
SANUFoto: B92

"Lijepo je, ali možda još više mudro, vezivati Dan biblioteke SANU za imena velikana bez čijih ispisanih redova ili stihova biblioteke ne bi ni postojale, kao što to danas činimo sa imenom Alekse Šantića", rekao je predsjednik SANU Vladimir Kostić.

On je na obilježavanju Dana biblioteke istakao da je Šantić bio ukleto i tragično vezan neumoljivim patrijarhalnim nazorima za rodni Mostar koji je rijetko napuštao, a i tada samo da bi mu se ubrzo vratio.

Govoreći o Šantićevom životu i radu u Mostaru, Kostić je rekao da je on pripadao književnom krugu oko mostarskog lista "Zora" koji je pokrenuo sa Јovanom Dučićem i Svetozarom Ćorovićem.

Prema njegovim riječima, stihove Šantićevih pjesama poput "Ostajte ovdje", "Što te nema", "Emina", "Hasanaginica", "Moja otadžbina", "Pretprazničko veče"...zna više ljudi nego što ima onih koji znaju da ih je Šantić ispjevao.

"Ne samo zbog pjesme `Ostajte ovdje` nalazim da je mišljenje Miljenka Јergovića veoma značajno: `Njegovo srpstvo je bilo potpuno inkluzivno. Uključivalo je drukčije i različite, što iz današnje perspektive deluje gotovo pa nevjerovatno i nepostojeće u ovim današnjim svijetovima i svijetovima ovih današnjih raspravnih patriota`", rekao je Kostić.

On je napomenuo da, ako se lako uče i pamte Šantićevi stihovi, nešto teže ide sa učenjem njegove gorštačke hercegovačke otmenosti koja se, kako je naveo, nažalost, do kraja ne da naučiti.

Upravnik biblioteke SANU akademik Miro Vuksanović rekao je da se Dan te biblioteke, po običaju, posvećuje nekom od zaslužnih srpskih akademika.

"U svom Mostaru, oko časopisa `Zora` i poznate biblioteke u kojoj su izlazile knjige vodećih srpskih pisaca, oko `Gusala` i drugih srpskih društava, kraj pravoslavne crkve za koju se kaže da je ponajveća među Srbima, blistao je i radošću i stihovima, krajem 19. i na samom početku prošlog vijeka, sa Dučićem, braćom Ćorović i ostalima, osamljeni slavuj sa Neretve - Aleksa Šantić", rekao je Vuksanović.

Dan biblioteke SANU obilježava se u znak sjećanja na glavno zasjedanje Društva srpske slovesnosti, kada su prvi put birani novi članovi, a to društvo dobilo prve knjige.

To zasjedanje počelo je 11. juna 1842. godine, a nastavljeno je tri dana kasnije, kada je, kako je navedeno u zapisniku zasjedanja, navedeno da je 14. juna 1842. godine, Društvo dobilo prve knjige.

Prvih 14 knjiga poklonio je Dimitrije Tirol, tadašnji pisac, prevodilac, upravnik temišvarskih srpskih škola i inspektor beogradske Državne štamparije.

Biblioteka SANU je danas, kako je u izjavi novinarima naveo Vuksanović, tihi okean činjenica u 1,5 miliona štampanih i elektronskih publikacija".

Obuhvata i podatke o svim srpskim akademicima koji su birani u prethodnih 177 godina, centar za bibliografske poslove, veliki broj rijetkosti na raznim jezicima, mnoštvo elektronskih stranih časopisa i knjiga.