Hrvatski desničari bijesni na Prosinečkog
Meksički režiser snimio je film o stvaranju hrvatske fudbalske reprezentacije tokom ratnih sukoba, ali i o kraju Јugoslavije, koji je tome prethodio.
Desničarskim portalima nije se svidio dio filma o završetku Drugog svjetskog rata stvaranjem republike pod vođstvom Јosipa Broza Tita pod geslom: "Bratstvo i jedinstvo".
Ni Robert Prosinečki, ni Slaven Bilić, igrač i kasnije selekor Hrvatske, ni Igor Štimac, igrač i selektor, ni fudbaleri Aljoša Asanović i Goran Vlaović nisu govorili o stvarnim razlozima rata u Hrvatskoj, barem ne eksplicitno - ljute se desničarski portali.
Prosinečki je izjavio da je utakmica na Maksimiru 13. maja 1990. između Dinama i Crvene zvezde, koja nikad nije završena - "početak velikih mržnji između svih u cijeloj Јugoslaviji".
Ovaj stav razbjesnio je kolumniste koji zagovaraju nacionalnu konzervativnu struju u društvu, uz objašnjenje da Prosinečki tako govori jer je tih godina bio u Beogradu i igrao za Crvenu zvezdu.
Alen Bilić je ocijenio da se u Јugoslaviji dobro živjelo i da nije bilo sve tako crno. Stvari su se, naveo je on, počele mijenjati uoči raspada Јugoslavije i pada komunističkog režima.
Ni ta izjava nije se svidjela desničarskim portalima.
Oni su zamjerili igračima što nisu direktno prozvali odgovorne za rat, koji su, prema njima, Srbi i ЈNA.
Mnogo više im se dopao dio filma o stvaranju reprezentacije u ratu i ulozi Ćire Blaževića, te podsjećanja na uspješne rezultate te generacije između 1990. i 2000. godine.