latinica  ћирилица
24/06/2018 |  10:31 ⇒ 12:42 | Autor: RTRS

U Gradskoj toplani u Bijeljini radi se redovni godišnji remont

Svake godine nakon sezone grijanja u Gradskoj toplani u Bijeljini radi se redovni godišnji remont.

Iz ovog preduzeća navode da u toku sezone nisu imali nijedan dan obustave rada zbog havarija, što je bilo uobičajeno za prethodne godine, te da zbog toga imaju korisnike koji se vraćaju i ponovo priključuju na toplovodnu mrežu.

Ističu da je naplata bolja nego prethodnih godina, ali je dug i dalje veliki i iznosi 300 .000 maraka.

Na sistem grijanja gradske toplane priključeno je oko 1.250 korisnika, od čega je stotinak pravnih lica. Prethodnih godina urađeno je dosta na proširenju toplovodne mreže, ali bez obzira na mogućnost, stanovnici Bijeljine ipak ne razmišljaju o toj opciji.

Kažu da pucaju cijevi, pucaju ventili, te da se dešavaju kvarovi, i onda se ljudi žale i uključuju grijalice.

"To ode. Više od pola zarade dajemo za grijanje, a ovako uzmem deset metara drva, to je 650 maraka i griješ se dok je sezona", komentarišu građani.

Iako zasad nema novih korisnika, u Gradskoj toplani u Bijeljini ističu da je primjetan trend vraćanja onih koji su se ranijih godina isključili s mreže, te da su prošle godine grijali dvije hiljade kvadrata više.

"Nije to nešto puno sad kvadrata, već je to činjenica da su nam se neki stari naši korisnici vratili na sistem grijanja Gradske toplane, što nam govori da je kvalitet grijanja bio dobar", kaže Mladen Krasavac, direktor Gradske toplane u Bijeljini.

Trenutno se radi redovni godišnji remont postrojenja u kojem se otklanjaju kvarovi na mreži ali i postrojenju. Ističu da proširenje mreže zavisi isključivo od finansija.

"U sklopu tog redovnog godišnjeg remonta planiramo da ukoliko budemo imali sredstava da povećamo broj kvadrata koje grijemo, i to nam je svake godine u planu", navodi Krasavac.

U prethodne tri godine grad Bijeljina je investirao oko 570.000 maraka za rekonstrukciju toplovodne mreže, čiji su korisnici od prošle godine postali Gradska uprava i Narodna biblioteka "Filip Višnjić".