Doprinos poljoprivrede i prehrambene industrije BDP-u 2,3 milijarde KM
Mirjanić je naglasio da ukupna izdvajanja po svim izvorima finansiranja u periodu od 2013. do 2017. godine u prosjeku iznose 110 miliona KM na godišnjem nivou, ili 500 KM po hektaru registrovanih površina.
"Efekat ovih ulaganja vidimo i u spoljno-trgovinskoj razmjeni. Naime, podaci govore da pokrivenost uvoza izvozom raste, pa je u 2017. godini iznosila je 52 odsto, a samo prije nekoliko godina taj procenat bio je oko 20 odsto", izjavio je Mirjanić u intervjuu Srni.
Resorni ministar naveo je da je značajno da 140.000 domaćinstava ostvaruje prihod iz poljoprivrede, a da njih 40.000, koliko je upisano u Registar poljoprivrednih gazdinstava, ostvaruje značajne tržišne viškove na osnovu kojih ostvaruje pravo na podsticaj.
Poljoprivredni sektor, kaže Mirjanić, direktno zapošljava 91.000 radnika, a indirektno daleko više.
"Kroz poljoprivredni sektor angažovano je više od 800.000 hektara obradivih poljoprivrednih površina na kojima se obavlja neka vrsta privređivanja", rekao je Mirjanić.
On je napomenuo da je Vlada Republike Srpske od 2008. do 2017. godine u sektor poljoprivrede uložila 1,2 milijarde KM, što iznosi 110 miliona godišnje.
Mirjanić je rekao da je od 2013. do 2017. godine prosječna ukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje iznosila 1.387.375.134 KM.
"Pri tom je prosječna vrijednost stočarske proizvodnje iznosila 713.689.425 KM ili 52 odsto, a prosječna vrijednost biljne proizvodnje 673.685.709 KM ili 48 odsto", objasnio je Mirjanić.
Mirjanić je naveo da treba dodati podatak da je vrijednost izvoza u 2017. godini iz Republike Srpske iznosila 370.617.327 KM i veća je u odnosu na 2016. godinu za sedam odsto.
"Prije nekoliko godina bilo je nezamislivo da agrarni sektor može izvesti, gotovo 400 miliona KM. Vjerujem da će za dvije do tri godine agrarni sektor izvoziti najmanje jednu milijardu KM", naglasio je Mirjanić.
On je napomenuo da je poljoprivredna proizvodnja podignuta na ovaj nivo iako je u prethodnih deset godina bilo šest sušnih godina, dvije poplave, a samo dvije sezone su bile prosječne po proizvodnim uslovima.
"Ovi negativni efekti, uslovljeni vremenskim nepogodama, odnijeli su godišnje tri do četiri agrarna budžeta", ocjenio je Mirjanić.
Komentarišući nedavne tvrdnje ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića da je to ministarstvo predano radilo na dobijanju dozvole za izvoz svih vrsta mlijeka i mliječnih proizvoda u EU, Mirjanić je naglasio da je dozvola za izvoz uslijedila nakon niza godina upornog rada na kontroli kvaliteta mlijeka i ogromnim podsticanjem Vlade Republike Srpske.
Vlada i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske su, tvrdi Mirjanić, u sektor mljekarstva od 2013. do 2017. godine uložili 95 miliona KM ili 25,5 miliona KM godišnje.
"Mi smo godinama izgrađivali sektor mljekarstva da bi doveli do povećanja prosječne mliječnosti grla sa 2.700 na oko 4.000 litara godišnje, dok farme u intenzivnoj proizvodnji proizvode i više od 6.600 litara godišnje", naglasio je Mirjanić.
Resorni ministar je naveo da je povećan otkup sirovog mlijeka sa 90 na 110 miliona litara ili za pet odsto, i to u uslovima smanjenja broja malih farmi.
S druge strane, objasnio je Mirjanić, značajno je povećan broj farmi sa više od 10 i više od 50 grla, a obezbijeđena je i kontrola kvaliteta mlijeka na oko 1.100 sabirnih mjesta.
"Da izvoz mlijeka iz Republike Srpske i BiH nije krenuo od juče, kako se to želi predstaviti, govori i podatak da je vrijednost ukupnog izvoza proizvoda iz Republike Srpske u 2017. godini iznosila 400 miliona KM i veća je za sedam odsto nego u 2016. godini, a pritom je najviše povećan izvoz upravo mlijeka i mliječnih proizvoda, i to za 35 odsto, a voća i povrća za 24 odsto", istakao je Mirjanić.
Na tvrdnje Šarovića da je njegovo ministarstvo ključni faktor koji je doveo do ukidanja zabrane izvoza jabuka za Rusiju, Mirjanić je naglasio da su i u ovom slučaju svjesno zaobiđena značajna ulaganja i aktivnosti koje je imala Vlada Republike Srpske da bi pripremila voćare da mogu izvoziti svoje proizvode u EU.
"Samo u periodu od 2013. do 2017. godine Vlada je u sektor voćarstva uložila 22 miliona KM ili prosječno godišnje pet miliona KM", podsjetio je Mirjanić.
On je naglasio da je jedna od najznačajnijih mjera finansiranih u navedenom periodu bila premija za proizvedeno i prodato voće od 9,2 miliona KM, te naveo da su površine pod voćnjacima za koje su obezbijeđene premije u 2017. godini iznosile 2.573 hektara i za 15,5 odsto su veće u odnosu na prethodnu godinu.
"Tu su izdvajanja za regresirano dizel gorivo po hektaru od 3,1 milion KM, premija za sadni materijal od 1,2 mioliona KM, izdvajanja za izgradnju hladnjača za voće od 650.000 KM, za podizanje višegodišnjih zasada 1.038.177 KM, a za nabavku protivgradnih mreža 1.133.464 KM", rekao je Mirjanić.
Prema njegovim riječima, Vlada je u tom periodu za nabavku opreme za navodnjavanje obezbijedila 958.974 KM, na ime mjera zaštite zdravlja bilja 1.434.834 KM, za saniranje štete 931.541 KM, te za premiju osiguranja u poljoprivredi 307.711 KM.
"Ukupan izvoz voća u navedenom periodu, koji ima trend rasta, bio je 102.000 tona sa ukupnom vrijednošću od 178 miliona KM. Izvoz voća u 2017. godini bio je 31.000 tona, sa vrijednošću izvoza od 18,4 miliona KM i za 52 odsto je veći u odnosu na petogodišnji prosjek", naglasio je Mirjanić.