latinica  ћирилица
13/09/2018 |  12:07 ⇒ 12:11 | Autor: TANЈUG

Venecijanska komisija o imovini SPC u Crnoj Gori

Država ne može da oduzima crkvenu imovinu, mišljenje je Venecijanske komisije i OEBS/ODHIR, koje je još prije tri godine dostavljeno crnogorskoj vladi, a u kojem, između ostalog, stoji da Srpska pravoslavna crkva u toj državi ima nesporni pravni subjektivitet koji je decenijama prepoznat u praksi, piše današnji podgorički "Dan".
Pravoslavna crkva - Foto: SRNA
Pravoslavna crkvaFoto: SRNA

Konfiskacija crkava i njihove imovine, koju je vlada planirala nacrtom zakona o slobodi vjeroispovijesti iz 2015. godine, predstavljala bi kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima, kojom se garantuje pravo na mirno uživanje imovine, ocijenjeno je u tom dokumentu do kojeg je Dan došao u posjed.

U današnjoj objavi nekih od najznačajnijih primedbi kojima, inače, kako se navodi, ovaj dokument obiluje, stoji da je Venecijanska komisija kritikovala niz odredaba, posebno onu koja se odnosi na konfiskaciju imovine, ali i zahtjev da se Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve registruje, jer, po njihovoj ocjeni, za tim nema potrebe jer ona ima nesporan pravni subjektivitet.

Venecijanska komisija je 27. novembra 2015. godine pripremila mišljenje br. 820/2015 o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori.

Mišljenje je prethodno dostavljeno Ministarstvu za ljudska i manjinska prava na čijem se čelu u to vrjeme nalazio Suad Numanović.

Venecijanska komisija i OEBS/ODHIR su mišljenje pripremili za plenarnu sjednicu Venecijanske komisije u decembru 2015. godine, ali je Ministarstvo povuklo akt iz procedure pred tim međunarodnim tijelom, navodi Dan.

Ukazuje se i da je ambasadorka Božidarka Krunić, stalna predstavnica Crne Gore pri Savetu Evrope, dopisom od 24. avgusta 2015. godine zatražila mišljenje Venecijanske komisije o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovesti.

Nacrt zakona su proučili i u ime Venecijanske komisije sastavili mišljenje međunarodni pravni eksperti Nikolae Esanu (Republika Moldavija), Kristof Grabenvarter (Austrija), Јorgen Sten Sorensen (Danska), Јan Valaers (Belgija) i Ben Vermeulen (Holandija) u svojstvu izvjestilaca.

U Mišljenju međunarodni pravni eksperti su u 96 tačaka dali nepovoljne i negativne ocjene na veliki broj odredbi u Nacrtu zakona sa preporukama da se brišu zbog diskriminatornih obilježja.

Gotovo sve odredbe Nacrta zakona koje su već godinama predmet brojnih polemika i na kojima istrajava Vlada Crne Gore zbog Srpske pravoslavne crkve nisu prošle test usaglašenosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, drugim važećim međunarodnopravnim aktima i obavezujućom sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

Venecijanska komisija i OEBS/ODIHR u zaključku smatraju da je neophodno da se zamijeni zastarjeli Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 1977. godine novim Zakonom o slobodi vjere, prateći razvoje pravnih, političkih i društvenih uslova u kojima se vjerske zajednice uspostavljaju i djeluju.

Ova međunarodna tijela smatraju da Nacrt zakona prezentuje ozbiljne probleme po mnogim pitanjima koja moraju biti tretirana u odnosu na proces ponovne registracije, opterećujuće zahtjeve registracije, diskriminatorno državljanstvo, teritorijalne zahtjeve o poklapanju granica vjerskih zajednica sa granicama države Crne Gore, nesrazmjerne sankcije za vjerske zajednice (zabrana i uklanjanje iz registra) i konačno pitanje, kako kvalifikuju, konfiskacije crkava, vjerskih objekata i drugih nepokretnosti vjerskih zajednica iz članova 52 i 53 Nacrta zakona, kao i imovinska prava vjerskih zajednica.

U mišljenju su, piše Dan, date preporuke da crkve i vjerske zajednice koje su već registrovane u skladu sa zakonom iz 1977. godine mogu biti automatski prepoznate i steći pravni subjektivitet. Ovo pravilo, takođe, treba da bude primijenjeno na vjerske zajednice koje su faktički prepoznate kao pravna lica pri čemu je posebno pomenuta Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori za koju eksperti Venecijanske komisije smatraju da ima nesporan pravni subjektivitet koji je decenijama prepoznat u praksi.

Venecijanska komisija smatra da diskriminatorno državljanstvo i teritorijalni zahtjevi za registraciju vjerskih zajednica treba da budu uklonjeni, a formalni zahtjevi za registraciju treba da budu ograničeni na one koji su neophodni za identifikaciju vjerske zajednice i verifikaciju da li ista ispunjava uslove za registraciju predviđene zakonom. Ističu i da neopravdani zahtjevi kao što su informisanje o "načinu djelovanja (...) koji zajednica koristi za obavljanje vjerskih običaja" ili "osnovnim vjerskim tekstovima vjerske zajednice u autentičnom tekstu" treba da budu uklonjeni.