Na Majevici prinosi kukuruza iznad prosjeka
Na ovoj parceli u Trnovi kod Ugljevika braća Rade i Pero Јović uzgajaju kukuruz već 40 godina u monokulturi, a prinosi su uvijek iznad prosjeka.
"Unazad nekoliko godina ovdje su prinosi enormno visoki. Prošle godine prinos je bio 10,5 tona po hektaru, a već znate znate kakva je bila prošla godina", kaže Pero Јović.
Da se radi o presedanu u ratarskoj proizvodnji, potvrđuju i agronomi sjemenskih kompanija iz Srbije čijih je 18 hibrida zasijanu na ovoj oglednoj parceli od sedam hektara.
"Ovo su poljoprivrednici koji sjajno odrađuju posao. Imati ovakve rezultate na jednoj monokulturi i u godinama koje su loše je zadivljujuće i mogu da konkurišu svim sjemenskim kompanijama sa svojim ogledima", ističe dr Velimir Radić sa Instituta za ratarstvo povrtarstvo u Novom Sadu.
Dr Dragiša Lopandić sa Instituta za kukuruz Zemun Polje dodaje da je ova godina bila naklonjena proizvodnji kukuruza, ali da su ovdje primijenjene potpune agrotehnike i savremene tehnologije u proizvodnji kukuruza.
Dan polja kukuruza, kao priliku da se na neposredan način povežu praksa i nauka,organizivona je u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, čiji agronomi tvrde da bi saradnja mogla biti bolja.
"Tačno je da imamao dobar prinos, ali ako je naš prosjek 4,5 do 5,5 tona kukuruz apo hektaru, a ove godine imamao prosjek od 7-8 tona, to je dobar parametar, ali može i bolje da bude", ističe dr Dragan Zarić iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.
U većini poljoprivrdenih gazdinstava u sembersko-majevičkoj regiji ambari su tijesni da prime ovogodišnji rod kukuruza, a tako je i drugim krajevima Srpske u kojoj je u proljećnoj sjetvi ovom kulturom zasijani oko 1.250 000 hektara.