latinica  ћирилица
05/11/2018 |  18:03 ⇒ 20:07 | Autor: RTRS

CG: U školskoj lektiri nema mjesta za srpske pisce

Nakon što je Crna Gora zabranila ulazak nekima od srpskih intelektualaca, među kojima i Matiji Bećkoviću, predsjednik stanke "Prava Crna Gora" Marko Milačić došao je u Beograd da se Bećkoviću izvini.

A da će srpski pisci poput Bećkovića čak i fizički postati nepoželjni u Crnoj Gori, moglo se pretpostaviti još prije desetak godina, kada je počeo sistematski progon srpskih pisaca i njihovih djela iz zvaničnih programa za osnovnu i srednju školu.

Odavno već u crnogorskim čitankama za osnovnu i srednju školu nema nekada obaveznih pjesama, priča i tekstova Šantića, Desanke Maksimović, Zmaja, Radičevića, i još četrdesetak srpskih pisaca. Izbačeni su i sa spiska obavezne školske lektire, a umjesto njih predložene su alternative poput “Harija Potera”, ili domaćih, sistemu podobnijih autora.

- Ne samo srpski pisci, nego se izbacuju iz programa svi sadržaji koji ne odgovaraju koncepciji stvaranja “montenegrinske” Crne Gore, rekao je Veselin Matović, glavni urednik časopisa “Slovo”.

Sve podsjeća na 1916-tu, kada je Crna Gora dospjela pod austrougarsku okupaciju, i kada je bila zabranjena ćirilica, i uveden hrvatski jezik kao zvanični, smatra ugledni lingvista, prof. Dr Јelica Stojanović.

- Danas opet imamo situaciju kao 1916.- da se zabranjuje sve što je na srpskom jeziku, ćirilica, trobojka, pa čak je i himna od autora koji su pisali ustaške stihove, istakla je Stojanovićeva.

Ovo nije samo pitanje izučavanja jezika i književnosti, nego se na ovaj način ostvaruju i drugi, daleko dublji ciljevi kreatora takve politike.

- To je iscrpan, postepen i planski rad da se istisne postojanje srpskog jezika u Crnoj Gori i književnost napisana na tom jeziku, naglasila je prof.dr Lidija Tomić, Filozofski fakultet u Nikšiću.

Ovo je samo jedan od vidova diskriminacije srpskog naroda u Crnoj Gori, a na sve što se dešava institucije Evropske unije ne reaguju, upozorava Miodrag Linta, predsjednik Odbora u Skupštini Srbije za dijasporu i Srbe u regionu.

- To vodi u jednu antisrpsku atmosferu, zaključio je Linta.

Ne samo da su generacije koje već stasavaju uz nove školske programe prilagođene političkim stavovima i usmjerenjima vladajuće strukture u Crnoj Gori, uskraćene za upoznavanje nekih od najljepših i najznačajnijih ostvarenja napisanih na srpskom jeziku, nego će dugoročno ovakva politika, ako ne izbrisati, onda duboko potisnuti ovaj stub identiteta srpskog naroda u Crnoj Gori.