Migranti mijenjaju demografsku sliku Balkana

Direktor policije Republike Srpske Darko Ćulum upozorio je da je pojačano prisustvo migranata i u Srpskoj. I dalje je na snazi Vladin zaključak da nema ni uslova ni kapaciteta da ih Srpska primi. Stručnjaci upozoravaju da će pritisak migranata na region i dalje rasti, i da bi to moglo da promijeni demografsku sliku Balkana.

Zatvaranje granica Evropske unije, koja do 2020. godine planira da rasporedi 10 000 naoružanih graničara i tako spriječi dalji priliv migranata na svoju teritoriju, kao i povlačenje pojedinih zemalja, poput Austrije, iz globalnog sporazuma Ujednjinih nacija o migrantima, prijeti da Bosnu i Hercegovinu pretvori u kolektivni centar za migrante, upozoravaju stručnjaci. Veliki broj njih smatra i da je riječ o dirigovanom procesu, čiji je krajnji cilj usmjeravanje migranata u zemlje Balkana.

- Mi već imamo dva faktora, koje uspaničene zemlje iz Višegradske grupe, koje ne žele da prime migrante, nemaju. Ta dva faktora su da mi u svom susjedstvu graničimo sa muslimanskim narodima – Albancima i Bošnjacima. Drugi je da u sopstvenim granicama imamo deo muslimanske populacije, rekao je Dragan Petrović, naučni savjetnik u Institutu za međunardonu politiku i privredu iz Beograda.

Da se BiH u ovoj godini suočila sa, do sada najvećim, prilivom migranata, govore i podaci Ministarstva bezbjednosti BiH. Službi za poslove sa strancima od 1. januara do 4. novembra prijavljena su 21.163 nezakonita migranta. Namjeru za azil izrazilo je njih 19.986, ali je zahtjev podnijelo 1.314. Značajan broj stranih državljana još boravi na otvorenim javnim površinama i u neuslovnim objektima, tako da su se pojavili i humanitarni i bezbjednosni problemi. Operativni štab Koordinacionog tijela za pitanje migracija zbog svega je zaključio je da je neophodno spriječiti dalje nezakonite ulaske migranata, i ojačati granicu BiH

"Prioriteti BiH ostaju jačanje Granične policije BiH u cilju bolje kontrole granice i sprečavanja nezakonitih ulazaka, jačanja kapaciteta Službe za poslove sa strancima i Sektora za migracije Ministarstva sigurnosti BiH, realizacija sporazuma o readmisiji i jačanje readmisijskih kapaciteta, jačanje kapaciteta u području azila i intenziviranje borbe protiv krijumčarenja migranata. MUP Republike Srpske će Graničnoj policiji BiH uputiti dodatnih 40 policijskih službenika koji će, u dogovoru sa Graničnom policijom, biti raspoređeni na najkritičnijim dijelovima istočne granice BiH", ističu u Savjetu ministara BiH.

Stručnjaci upozoravaju da taj posao neće biti nimalo lak, jer će migranti i dalje pristizati u velikom broju. Dodaju i da će, ako zapadne zemlje odluče da deprotuju migrante sa svoje teritorije, oni biti vraćeni u zemlje u kojima su dobili papire, a to su uglavnom zemlje Balkana. U tom slučaju, desetine hiljada deportovanih migranata, uz nove koji dolaze, preplavili bi ove prostore i možda i trajno izmjenili etničku sliku stanovništva.

- Ta opasnost migrantskog pritiska postoji. Mi imamo krhke demografske kapacitete. Njemačka ima 85 miliona stanovnika i nju 2 miliona migranata neće uzdrmati. Ali RS i Srbiju i par stotina hiljada itekako hoće, izjavio je Dragan Petrović, naučni savjetnik u Institutu za međunardonu politiku i privredu iz Beograda.

I dok BiH i zemlje regiona i dalje pokušavaju da pronađu efikasan način da spriječe dalji priliv migranata, u zapadnoj Evropi sve više jača antimigtantsko raspoloženje. Tako je i austrijski list “Kronen cajtung”, pozivajući se na neimenovane izvore iz austrijskog MUP-a, objavio da je 20 000 migranata spremno da uđe u Evrposku uniju preko graničnog prelaza Velika Kladuša.

Zabrinjavajuće je, piše ovaj list, da je uglavnom riječ o mladićima alžirskog, marokanskog, iranskog i pakistanskog porijekla, i da su mnogi od njih naoružani hladnim oružjem.