Na UNESKO listi i pjevanje uz gusle
Gusle su simbol srpskog narodnog pamćenja u dugoj borbi za održanje u prošlosti, ali nisu samo to. Nema danas naroda u kojem je ovaj drevni element kulturnog nasljeđa življe prisutan, poštovan i voljen.
Vladislav Јovović sa guslama se druži više od 50 godina. Do sad je izradio više od 200 komada ovog tradicionalnog instrumenta.
- To je najsvetiji isntrument što postoji. On nije svet, ali je svet za Srbe, za nas guslare koji čuvamo tradiciju i epsku poeziju, priča Radislav.
Tradiciju izvornog srpskog instrumenta u Višegradu čuvaju članovi Guslarskog društva "Rade Јamina".
- Gusle su ovjekovječile mnoge junake, i ako hoćete da znate ko je u srpskom rodu junak, ko izdajnik a ko je zaslužan za velika dijela- to ćete sve naći u epskim pjesmama, ističe Darko Lečić, predsjednik Guslarskog društva "Rade Јamina".
Petar Đukanović kaže da su gusle u istoriji srpskog naroda najznačajniji instrument.
- Sa koljena na koljeno se prenose događaji, čuva se istorija i tradicija, i uz gusle se razonodimo, pjevamo, družimo se, dodaje Petar.
usle se prave od javorovog drveta, ali ima i onih koje su napravljene i od kamena.
Upravo jedne takve kamene čuvaju se u Andrićevom institutu u Andrićgradu.
Na UNESKO Reprezentativnoj listi nematerijalnog kulturnog nasljeđa čovječanstva odranije su i porodična slava i srpska tradicionalna narodna igra - kolo.