latinica  ћирилица
03/12/2018 |  10:58 ⇒ 10:58 | Autor: SRNA

"Srbija treba da traži odštetu za žrtve genocida"

Srbija bi trebalo da postavi zahtjev za nadoknadu štete svim srpskim žrtvama genocida, odnosno njihovim nasljednicima, kao i za oduzeta dobra, vjerske i druge objekte kulture od Drugog svjetskog rata do danas, smatra advokat Dušan Bratić.
Srpske izbjeglice poslije hrvatske akcije "Oluja" - Foto: RTRS
Srpske izbjeglice poslije hrvatske akcije "Oluja"Foto: RTRS

Bratić, koji kao pravni savjetnik generala Ljubomira Bajića istražuje okolnosti zločina nad ЈNA u Sloveniji i Hrvatskoj, navodi da su u Sloveniji ubijena 44 pripadnika ЈNA - šest oficira, sedam podoficira i 30 vojnika, dok su 184 ranjena, a da je u Hrvatskoj izvršeno "na desetine najbrutalnijih zločina", dok je u akciji "Oluja" protjerano više od 250.000 Srba.

- Nijedan slovenački političar nije odgovarao za ratne zločine iz 1991. godine, a hrvatsko pravosuđe uglavnom pokušava da briše istoriju da bi na taj način laž nametnulo kao istinu - rekao je Bratić za beogradsku Politiku.

On napominje da je javnosti danas skoro nepoznato da se doskorašnji izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Јelko Kacin fotografisao pored ugljenisanih tijela iz helikoptera ЈNA, oborenog kod Ljubljane 28. juna 1991. godine, kao i da je odbio da preda tijela poginulih pilota, koja su deset dana ležala na ulici.

Bratić ističe da se namjerno zaboravlja da je ЈNA bila jedina legalna oružana sila u suverenoj državi SFRЈ, da su svi napadi na njene pripadnike i ustanove predstavljali terorističke akte i oružanu pobunu, pa su predsjednik Hrvatske Franjo "Tuđman i objekti koje je on koristio za ЈNA bili legitimni vojni cilj".

Podsjećajući da Povelja UN zabranjuje rat i primjenu oružane sile, osim u samoodbrani, Bratić ukazuje da sve istrage i suđenja protiv bivših pripadnika ЈNA nisu pravnički, nego politički akti.

- Ne samo da su zamijenjene teze, nego su zamijenjene i uloge. Umjesto da se sudi onima koji su izveli terorističke akcije i secesiju, sudi se onima koji su branili državu, pa se čak traži i naknada štete. Srbija bi trebalo da postavi zahtjev za naknadu štete svim srpskim žrtvama genocida, odnosno njihovim nasljednicima, kao i za oduzeta dobra, vjerske i druge objekte kulture, od Nezavisne Države Hrvatske pa na ovamo - kaže Bratić.

Kako ističe, zločina je bilo na svim stranama, ali "primarni i najteži od svih je zločin protiv mira koji su počinila secesionistička rukovodstva Slovenije i Hrvatske".

- Za taj zločin niko nije odgovarao. Zahtjev Hrvatske da joj Srbija preda dio naoružanja ЈNA na ime njenog učešća u finansiranju armije, paradoks je i drskost bez presedana - navodi Bratić.

Kako objašnjava, oni se nisu razdružili putem koji je propisivao Ustav, saglasnošću svih republika, već protivpravno.

- Јugoslavija je napadnuta i razbijena iznutra, izvođenjem oružane pobune i terorističkih akata protiv ЈNA i srpskog naroda - kaže Bratić.

Pravni savjetnik generala Bajića, protiv koga se u Zagrebu vodi istraga zbog raketiranja Banskih dvora - sjedišta Franje Tuđmana, podnio je srpskom tužilaštvu za ratne zločine dvije krivične prijave s dokazima za raketiranje kolona civila u mjestu Svodna kod Dvora na Uni i na Petrovačkoj cesti.