latinica  ћирилица
13/12/2018 |  12:12 ⇒ 19:37 | Autor: SRNA

Evropski parlament: BiH ne može da se nosi sa izazovom migracija

Poslanici u Evropskom parlamentu, tokom rasprave o situaciji u vezi s migrantima na granici EU sa BiH, upozorili su da je radikalizacija i ekstremizam u BiH u porastu i da BiH nema kapaciteta da se nosi sa izazovom migracija, te pozvali vlasti u Sarajevu da ozbiljno pristupe problemu.

Raspravu je inicirao poslanik Hrvatske Ivan Јakovčić, koji je istakao da je prvi razlog za nju humanistički, ljudski, stanje migranata - situacija u kojoj se smrzavaju djeca, problem njihovog obrazovanja, ali i problemi u odnosima s lokalnim stanovništvom i nasilje među samim migrantima, kao i strah lokalnog stanovništva.

- Šizofrena je situacija u kojoj se Hrvatska nalazi. S jedne strane se Hrvatska proziva zbog tretmana izbjeglica, a, s druge strane, ima obaveza štićenja granice EU. Veliki je izazov za Evropsku komisiju. Moramo do kraja precizno pratiti svaku situaciju u BiH, toj zemlji moramo pomoći - njene institucije ne rade još sve kako treba - rekao je Јakovčić.

Poslanici su žestoko raspravljali o tome šta se događa na granicama Hrvatske u smislu postupanja graničnih policajaca prema migrantima, izbjeglicama i tražiocima azila, s obzirom da izvještaji međunarodnih organizacija navode da se nad migrantima često vrši nasilje, prenosi Televizija N1.

Poslanik Španije u Evropskom parlamentu Marina Albiol Guzman rekla je da projekat migracije Evropske unije krši vlastita pravila.

- Moramo osuditi hrvatske vlasti. EU brani granice kako niko ne bi kročio u EU i upravo se zbog takve politike događaju ovakve stvari i zbog takve politike umire na hiljadu osoba. Odgovorna je Evropska komisija, zemlje članice EU i poslanici koji podržavaju ovu politiku - poručila je ona.

Bilo je riječi i o mogućnosti da migracije kroz BiH u velikoj mjeri dovedu do radikalizacije građana ove zemlje, te je tim povodom italijanski poslanik u Evropskom parlamentu Mario Borgecio rekao da se možda među migrantima krije "dimna zavjesa ekstremista".

- Tu se možda krije dimna zavjesa, među migrantima, borci terorističke organizacije Islamska država koji su poraženi sad ulaze u BiH - smatra italijanski poslanik.

Hrvatski poslanik, Marijana Petir iz Evropske narodne stranke potvrdila je da sredstva Evropske komisije treba da budu uložena u "zaustavljanje radikalizacije u BiH", da se ne bi dogodili tragični događaji kao u Francuskoj, Njemačkoji i Belgiji.

Poslanici iz ljevičarskih stranaka ocijenili su da se danas u Evropskom parlamentu vršila zloupotreba napada u Strazburu od prije nekoliko dana, da bi se izrazili ekstremistički islamofobni stavovi o migracijama, te su zahtijevali da se istraže optužbe o nasilju policajaca na hrvatskim granicama.

Evropski parlamentarac iz Švedske Јasenko Selimović rekao je da su mogućnosti BiH da se nosi s ovim problemom ograničene.

- Znam da BiH nema finansijske i upravne kapacitete da se nosi s tim problemom. Dobio sam informacije s terena da je policija na granici s Hrvatskom koristila silu i nasilje protiv migranata i vraćala ih na područje BiH - rekao je Selimović.

Izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Kristijan Dan Preda rekao je da postoji problem politizacije problema u vezi s migrantima u BiH.

- Postoji i problem s migrantima koji su došli do hrvatske granica, a pokušava se cijela situacija ispolitizovati. Јedna koleginica iz ekstremne desnice iz Evropskog parlamenta rekla je čak da Putinov čovjek u BiH može naći rješenje - to uopšte nema smisla - ocijenio je Dan Preda.

Poslanik Željana Zovko pozvala je vlasti u Sarajevu da konačno ovom problemu pristupe ozbiljno, zajedno sa međunarodnom zajednicom.

Član Evropske komisije Vitenis Povilas Andriukaitis naveo je da je od prošle godine u BiH upućeno više od 30 milion evra pomoći.

- Humanitarna pomoć u iznosu od dva miliona evra je poslata. Sarađujemo i sa agencijama UN, obezbjeđujemo hranu, odjeću, skloništa, zaštitu, ljekarsku pomoć. Znamo da je sada posebno opasan period i zbog toga je komisija dodijelila više od sedam miliona kako bi se poboljšali kapaciteti, kako bi se pomoglo policiji i obezbijedio adekvatan smještaj u BiH - naveo je on.

Ovaj član Evropske komisije podsjetio je da sva ova pomoć ide uz 24 miliona evra koja je EU poslala BiH od 2017. godine za bolje upravljanje granicama.

- Evropska komisija je u kontaktu s Vladom Hrvatske, razgovaramo o optužbama za bespravno postupanje, te o tome da ti ljudi imaju pravo da zatraže azil. BiH mora povećati svoje napore i sprovoditi postupke za traženje azila. Pružamo podršku i Savjetu ministara da bi unaprijedili njihove kapacitete - naglasio je Andriukaitis.