Obilježene 103 godine od internacije Srba u prvi organizovani logor u Evropi

Prvi logoraši, Srbi iz Istočne Hercegovine i Gornjeg Podrinja ,u Doboj su stigli vozom 27.decembra 1915.godine. Smješteni su u barake i konjušnice kod željezničke stanice. Mnogi do Doboja nikada nisu stigli. Umrli su od gladi,bolesti I hladnoće. Internirani su i raseljavani s namjerom da se između Srbije i Srba u BiH stvori tampon zona i prekine vjekovna veza srpskog naroda. Dio je to tzv.iznimnih mjera koje je austrougarska osmislila za Srbe.

"Nećemo zaboraviti ni naše žrtve, ni zločince koji su to uradili. Ne možemo da zaboravimo zločince i zbog nas i zbog naših potomaka da se ne bi ponovilo", rekao je ministar rada i boračko invalidske zaštite Duško Milunović.

U velikoj ljudskoj tragediji iz jugoistočne BiH austrougarske vlasti deportovale su u Doboj više od 45.000 Srba. Oko 12.000 umrlo je u logoru ,koji je bio prvi koncentracioni logor za civile na tlu Evrope.

"Prvi genocid koji se desio, desio se nad srpskim narodom u Evropi. To stalno trebamo ponavljati", istakao je zamjenik gradonačelnika Doboja Boris Јerinić.

Dobojski logor i njegove žrtve dugo je bio zanemaren . Vlada je obilježavanje stradanja u Dobojskom logoru uvrstila je među 26 datuma od republičkog značaja. 

"Prvi put sam saznao kad je ovaj spomenik obnovljen, inače nisam ranije znao, jer ta istorija se nije učila ovdje. Mi smo bili u jednom istorijskom getu", naglasio je stanovnik Doboja Žarko Lazarević.

U znak sjećanja na žrtve Dobojskog logora u crkvi Svetih apostola Petra i Pavla služen je pomen , a vijenci su položeni i na spomen kosturnicu iznad koje se uzdiže krst. Ispod njegovog masivnog postolja velika je grobnica nevinih žrtava austrougarske vlasti.