Kecmanović: 1. mart 1992. - političko nasilje nad Srbima
Kecmanović je na tribini "Referendum o secesiji BiH 1992. i stvaranje Republike Srpske - 27 godina kasnije" rekao da su i jedno i drugo, odnosno i pucanj u Јugoslaviju i atentat na BiH, na neki način uspjeli.
On je ukazao da je to dovelo do neke vrste suicida, jer poslije tog referenduma koji je bio političko nasilje nad srpskim narodom, BiH nije postala ono što je bila nekada.
- BiH nije postala ni ono što su željeli i htjeli oni koji su referendum progurali uz međunarodnu pomoć - rekao je Kecmanović, navodeći da o tome govori i činjenica da postoji Republika Srpska.
On je ocijenio da je sve što se dešavalo poslije toga, kako se ispostavilo, bilo neka vrsta balansa između snaga unitarizacije BiH i otpora u ime Dejtonskog sporazuma.
- Paradoksalno je da se ta borba još vodi, ali čini se na neki način da duh pokojnog američkog ambasadora Vorena Cimermana i danas lebdi nad Bosnom - rekao je Kecmanović.
Prema njegovim riječima, gledajući pojedinačno, Cimerman je najodgovorniji za sve što se kasnije zbivalo i on bi, pošto se u Hagu ne sudi narodu nego pojedincima, trebalo da bude prvooptuženi.
Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Slobodan Antonić smatra da je za Srbe neprihvatljivo obilježavanje 1. marta kao Dana nezavisnosti, što se radi u dijelu Federacije BiH.
On je rekao da se i samim obilježavanjem 1. marta šalje simbolična poruka Srbima da su građani drugog reda.
- Dok se to ne promjeni, ne mogu da vidim BiH kao multietničku i demokratsku državu - kaže Antonić.
Dušan Proroković sa beogradskog Instituta za međunarodnu politiku i privredu smatra da je za Srbe ovakav pristup problematičan zato što insistirnje na 1. martu kao Danu nezavisnosti nosi i političku poruku o težnji ka uspostavljanju unitarne BiH.
Akademik Darko Tanasković podsjetio je da taj referendum ustavno i zakonski nije bio legalan jer nije glasalo dvije trećine upisanih u biračke spiskove.
On smatra da je referendum bio priprema koja je uvela BiH u rat iako je do tada postojala mogućnost da se pronađe makar privremeno rješenje i spriječi rat.
Govoreći o referendumu sa aspekta geopolitike, Milomir Stepić sa beogradskog Instituta za političke studije ukazao je na namjeru da se i njime srpski prostor redukuje.
- Spolja i iznutra artikulisani geopolitički cilj bio je da se u novoj balkanizaciji srpski prostor redukuje i fragmentira kako bi se sveo na takozvanu užu Srbiju i učinio što nebitnijim - rekao je Stepić.
Organizatori tribine, održane u Medija centru, su Predstavništvo Republike Srpske u Srbiji i portal Sve o Srpskoj.