latinica  ћирилица
16/03/2019 |  07:51 ⇒ 19:55 | Autor: RTRS

Obilježena 23 godišnjica od egzodusa Srba iz Sarajeva (FOTO)

Pomenu ispred hrama Svete Petke na Vojničkom spomen-groblju prisustvovao je veliki broj predstavnika svih nivoa vlasti, boračkih organizacija, građana Sarajevsko-romanijske regije i zavičajnih udruženja.

Pomenu su prisustvovali Boško Tomić u ime predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika, izaslanik predsjednika Republike Srpske Miladin Dragičević, ministar rada i boračko invalidske zaštite Srpske Duško Milunović, delegacija Narodne skupštine Republike Srpske, predsjedavajući Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu PS BiH Staša Košarac, delegacija Srba u zajedničkim organima BiH.

Prisustvovali su i predsjednik BORS-a Milomir Savčić, predstavnici Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka OS BiH, gradonačelnik grada Istočno Sarajevo Nenad Vuković sa saradnicima, te načelnici gradskih opština i udruženja sarajevskih Srba.

Na centralni krst na Vojničkom spomen-groblju na Sokocu položeni su vijenci u okviru obilježavanje sjećanja na egzodus sarajevskih Srba od decembra 1995. do februara 1996. godine.

Vijence su položili Miladin Dragičević, delegacija NSRS, izaslanik Boško Tomić, kao i resorni ministar Duško Milunović. Vijence su položili i delegacija grada Istočno Sarajevo i načelnici opština Pale, Istočno Novo Sarajevo, Trnovo, Goražde i Kalinovik, delegacija BORS-a, kao i regionalnih i opštinskih boračkih organizacija.

Na centralni krst na Vojničkom spomen-groblju "Mali Zejtinlik" vijence su položili i delegacija opštine Sokolac, delegacije Republičke organizacije porodica poginulih boraca i nestalih civila, Saveza organizacija i udruženja ratnih vojnih invalida Srpske, Saveza logoraša i Udruženja Veterani Republike Srpske.

Vijence su položili i članovi Udruženja žena žrtava rata, delegacija Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka Oružanih snaga BiH, članovi Udruženja građana Prijatelji Ilijaša i više udruženja građana.

Sjećanje na egzodus Srba iz Sarajava prvi put se održava u organizaciji Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačakih ratova.

Parastos srpskim borcima na Ravnoj Romaniji

Na "Malom Zejtinliku" na Sokocu sahranjeno je skoro 1.000 srpskih boraca, nekoliko stotina civilnih žrtava rata i preminulih civila čije su posmrtne ostatke porodice prenijele na ovo groblje sa područja Sarajeva i sarajevskih opština.

Vojničko spomen-groblje formirano je u februaru 1996. godine nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma da bi izbjegli Srbi iz Sarajeva mogli sahraniti posmrtne ostake članova svojih porodica.

Crkva posvećna Svetoj Petki na "Malom Zejtinliku" sagrađena je 2013. uz pomoć Srba iz dijaspore, dok je biznismen iz Kruševca, rodom iz Vogošće, Zoran Njegovanović finansirao živopis ovog hrama 2017. godine.

Egzodus Srba iz Sarajeva jedinstven primjer stradanja

Ministar Duško Milunović rekao je da je egzodus sarajevskih Srba jedinstven primjer stradanja u novijoj srpskoj istoriji i Odbrambeno-otadžbinskom ratu.

- Tokom rata izdržali su više od 35 velikih muslimansko-hrvatskih ofanziva, sačuvali su svoje porodice, slobodu, otadžbinu i ognjišta i na kraju su morali da ih napuste, dajući još jednom veliku žrtvu za Republiku Srpsku - rekao je Milunović nakon pomena na Vojničkom groblju.

Podsjetio je da su Srbi, napuštajući dijelove Sarajeva koji su po Dejtonskom sporazumu pripali FBiH, sa sobom ponijeli i mrtve borce - pripadnike policije i Vojske Republike Srpske od kojih je najveći broj sahranjen na "Malom Zejtinliku".

On je istakao da je od ukupno 20.000 boraca Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske, čak 4.000 dalo život, navodeći da im treba odati dužnu zahvalnost.

Održan pomen na Ravnoj Romaniji

U manastiru Svetog Georgija na Ravnoj Romaniji služen je parastos za sve Srbe stradale u Odbrambeno-otadžbinskom ratu.
Parastos je služen u okviru obilježavanja 23 godine od egzodusa sarajevskih Srba.

Parastosu, koji su služili sveštenici Mitropolije dabrobosanske, prisustvovali su ministar rada Duško Milunović, te delegacija Narodne skupštine Srpske predvođena potpredsjednicom Skupštine Sonjom Karadžić Јovičević.

Služenju parastosa prisustvovali su i izaslanici Miladin Dragičević, Boško Tomić, predsjednik BORS-a Milomir Savčić, predstavnici udruženja proisteklih iz odbrambeno-otadžbinskog rata, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić, te šef Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu PS Staša Košarac.

Prisutni su bili i stanovnici ovog kraja, brojni Srbi koji su napustili u ratu odbranjene srpske teritorije u Sarajevu nakon što su po Dejtonskom sporazumu pripale FBiH, kao i predstavnici opština i grada Istočnog Sarajeva.

Manastir Svetog Georgija

Na zidovima u unutrašnjosti manastira Svetog velikomučenika Georgija upisana su imena oko 4.000 srpskih boraca Sarajevsko-romanijske regije stradalih u minulom ratu.

Kulturno-duhovno program biće održan u Kulturnom centru na Palama, gdje je predviđeno i obraćanje zvaničnika.

Ne želeći da žive pod tuđom vlašću, oko 120.000 sarajevskih Srba nakon potpisivanja Dejtonskog  sporazuma napustilo je svoje odbranjene domove i imanja.

Tokom egzodusa, koji je počeo u decembru 1995. godine, a završen početkom marta 1996. godine, na Vojničko groblje na Sokocu preneseni su posmrtni ostaci 500 sarajevskih Srba.

Program 23 godine od egzodusa sarajevskih Srba počeo je sinoć Akademijom "Živi sjećanje" u Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo, koju su organizovali studenti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu.