Vladika Јovan: U toku velika duhovna i materijalna obnova
Vladika Јovan kaže da je najmanje 50 srušenih hramova na području ove, jedne od najstarijih eparhija Pećke patrijaršije, ali da materijalna i kulturna obnova slijede za duhovnom, za šta je najbolji primjer manastir Orahovica, koji polako postaje ono što je u prošlosti bio - duhovno središte zapadne Slavonije.
- Mi ovdje imamo naš narod kojeg je mnogo manje nego do 1991. godine, a, s druge strane, imamo to veliko dostojanstvo, kulturno i duhovno nasljeđeno, koje živi ovdje. Dokaz za to je da nam na bogosluženja dolazi sve više ljudi - naglašava vladika Јovan, koji se na čelu ove eparhije nalazi nepunih pet godina.
Vladika Јovan ističe da su, kada je riječ o obnovi, četiri prioriteta - Pakrac, kao sjedište episkopije, zatim Јasenovac, potom manastir Orahovica.
- Četvrto je i posebno važno rodno mjesto blaženopočivšeg patrijarha Pavla - Kućanci, gdje je crkva bila razrušena 1992. godine iako je bila daleko od svakog ratišta i linije fronta. Ona je u velikoj obnovi, a ako Bog da ove godine u novembru imaćemo veliko osveštanje obnovljenog hrama - rekao je vladika Јovan za portal "Srbi.hr".
Vladika ističe da je važno da manastiri žive - u manastiru u Јasenovcu je pet sestara, u manastir Orahovica došao je otac Pavle, dugogodišnji zamjenik igumana manastira Ostrog, nedavno je obnovljen i manastir Svete Ane gdje se nalazi monahinja Gerasima, koja je dugo živjela u Grčkoj, odlično govori grčki jezik, poje vizantijski i odlučna je da tamo ostane.
Prema riječima vladike, ovih dana je dovedena i struja do manastira Pakra i stvaraju se preduslovi za život u njemu.
Vladika Јovan je pozvao sve koji mogu da pomognu obnovu velikog hrama u Slavonskom Brodu koja je u toku, svetinje osveštane 1988, a srušene 1992. godine.
- Obnova je počela u nizu drugih mjesta i nadamo se uskoro novim hramovima - naglašava vladika Јovan.
Vladika napominje da stradanje ne smije da zasjeni činjenicu da je ova eparhija i kao episkopsko sjedište u Slavoniji od 16. vijeka i da je prije svega proizvela svetost, prvo monaškim životom, ali i ogromnim kulturnim blagom.
- Ovdje je najpoznatije, osim nesrećnog i vaskrslog Јasenovca, upravo biblioteka Eparhije ili, kako se ona u starini zvala, Episkopska knjižnica u Pakracu. Ona je druga u svijetu po broju ranih južnoslovenskih štampanih knjiga i svjetski je čuvena. Noseći sve to, nosimo i ovo stradanje koje se desilo kako u Drugom svjetskom ratu, tako i devedesetih godina prošlog vijeka - rekao je vladika Јovan.
Episkop pakračko-slavonski napominje da je višedecenijska kulturna politika u Hrvatskoj bila takva da Pakrac nije imao mjesto koje mu pripada.
Vladika Јovan je naglasio da je Pakrac mjesto sa izrazito jakim duhovnim i kulturnim identitetom, koje donosi blagodat i dar svima oko sebe - jedno od onih kakva su Ohrid, Prizren, Cetinje, Sentandreja ili Sremski Karlovci.
Govoreći o čestim revizionističkim stavovima u hrvatskoj javnosti, pogotovo kada je riječ o Јasenovcu, vladika Јovan ističe da u Hrvatskoj postoje pokušaji revizije istorije koji ponekad dobijaju i poluzvanični ton.
- To je jako veliki i provincijalni poduhvat da tako kažem, ali ovih dana je grof Kristof fon Šenbrun, kardinal Beča, jasno stavio do znanja šta normalan svijet o tome misli, rekavši da je za Austriju i austrijske biskupe skup na Blajburgu fašistički i da tu nikakva revizija istorije niti pomaže, niti je moguća, niti je prihvatljiva svakome iole normalnom - kaže vladika Јovan.
Kada je riječ o odnosima Rimokatoličke crkve i SPC, vladika Јovan navodi da je veliki pomak postojanje mješovite komisije /koja bi trebalo da rasvijetli ulogu i odgovornost kardinala Alojzija Stepinca tokom i nakon Drugog svjetskog rata, na osnovu čijih nalaza će Vatikan odlučiti o Stepinčevom proglašenju za sveca/.
- Tu, prije svega mislim na činjenicu da se razgovara o onome što je sporno. Pomak je nastao i u našim međusobnim odnosima i razumijevanju do kojih nije bilo teško doći, jeste da nije problem sam Alojzije Stepinac nego uopšte uloga Rimokatoličke crkve u NDH - rekao je vladika Јovan.