U Parlamentu Srpske o formiranju rezervnog sastava policije

Na dnevnom redu su 22 tačke, a najviše pažnje danima privlače nacrti zakona: o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, i Zakona o javnom redu i miru. Ova dva zakonska rješenja već su na udaru zvaničnika iz Federacije i pojedinih nevladnih organizacija. Iz Vlade odgovaraju – riječ je o zakonima koji su usklađeni sa evropskim praksama.

Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašim poslovima, predviđeno je, između ostalog, i formiranje rezervnog sastava policije Srpske. On bi brojao 20 odsto od ukupnog broja aktivnih policajaca, koji bi bili aktivirani u slučaju potrebe. I dok iz Federacije već stižu primjedbe da je riječ o formiranju paravojske, iz Vlade odgovaraju da su te primjedbe neosnovane, i da rezervni policijski sastav imaju i brojne zemlje u okruženju i Evropi.

- Nemamo apsolutno ništa protiv da Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova ili bilo koji kanton u Federaciji BiH uspostavi rezervni sastav policije - rekao je Dragan Lukač, ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Ništa protiv formiranja rezervnog sastava policije i u Federaciji nema ni premijer Radovan Višković. Kaže da je osnovni motiv za njihovo formiranje u Srpskoj sve izraženija migrantska kriza, a rezervni sastav biće aktiviran i u slučaju velikih prirodnih nepogoda, poput nedavnih poplava, ili u sličnim slučajevima.

Premijer Višković je napomenuo da će u budžetu za 2020. godinu biti planiran novac za rezervni sastav policije.

– Uslovi su takvi da se ne zna kada može zatrebati rezervni sastav policije. Tu pre svega mislim na migranstku krizu, a ne da će nam trebati za neke obračune unutar BiH – rekao je Višković novinarima u Banjaluci.

U javnosti se prethodnih dana moglo čuti dosta kritika i na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru. Najviše polemika izazvala je odredba kojom je predviđeno da se kao prekršaj javnog reda i mira predviđa “neovlašćeno fotografisanje ili snimanje kojim se ometa službenik dok vrši svoje dužnosti“. Na ovo su najviše primjedbi imali predstavnici nevladnih organizacija, koji tvrde da se time ugrožava građanska sloboda. Međutim, poslanici odgovaraju da je riječ tek o nacrtu zakona, koji do forme prijedloga može pretrpjeti izmjene, a da će u javnu raspravu, koja će uslijediti, biti uključene sve zainteresovane strane.

- Važan je stav i odbora, važna i javna rasprava o ovako osjetljivom pitanju - smatra Dragan Čavić, poslanik NDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Poslanicima su pisali i iz Reportera bez granica, koji smatraju da bi, primjenom ovog zakona, ako bi bio usvojen, kažnjavani bili i novinari. Iz Vlade su još ranije poručili da se ovaj član neće odnositi na novinare, koji su na radnom zadatku.