Srpska prvi put dobila Zakon o socijalnom stanovanju

Zakonom o socijalnom stanovanju ova oblast prvi put je sistemski uređena - definisani su nosioci realizacije, korisnici prava, postupak i način dodjele, upravljanje, održavanje, svojina i raspolaganje stambenim jedinicama, kao i zakupnina i obaveze plaćanja. Pravo na dodjelu ovih stanova imaće socijalno ugrožena i ranjiva lica, mladi i mladi bračni parovi, lica sa deficitarnim zanimanjima i drugi, koji nisu u stanju da vlastitim sredstvima obezbijede krov nad glavom.

- Propisano je da mjesečna primanja po članu domaćinstva ne mogu da prelaze 35 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj, ostvarene u prošloj godini - istakla je  Ljiljana Orešković iz Sekretarijata za raseljena lica i migracije Republike Srpske.

Poslanici oba bloka podržali su zakon, a najviše rasprave bilo je o prioritetima za dodjelu stanova. Iako je zakonom definisano da će biti primjenjivan sistem bodovanja, PDP-ova Gordana Vidović smatra da apsolutni prioritet moraju imati ranjive kategorije. Јedini izuzetak u određivanju prioriteta je dodjela stanova na osnovu zahtjeva donatora i kreditora koji su prije stupanja na snagu ovog zakona obezbijedili finansijska sredstva za projekte socijalnog stanovanja.

- Voljela bih da znam ko su ti kreditori i koji je to način na osnovu kojeg se ovo pravo ostvaruje - ističe Valerija Lakić iz SNSD-a.

Ljiljana Orešković iz Sekretarijata za raseljena lica i migracije Republike Srpske ističe i značaj Centralne evropske banke.

- To je Centralna evropska banka i ona nas zaista mnogo ne uslovljava. Uslov je bio da u prvom krugu korisnici budu korisnici kolektivnih centara - dodala je Ljiljana Orešković.

A kako to izgleda u praksi, objasnili su u Prijedoru, gdje je ovaj model stambenog zbrinjavanja zaživio prije sedam godina. Grad je finansirao izradu projektne dokumentacije, obezbijedio građevinske dozvole i potrebnu infrastrukturu.

- Ovi stanovi su u vlasništvu grada, daju se u zakup korisnicima. Odlukom koja je usvojena na Skupštini, cijena po kvadratu ovog stana je jedna konvertibilna marka. Ne može ga nikad otkupiti, može ga koristiti ovdje sve dotle dok ispunjava kriterijume koji su zadani prilikom odabira korisnika - poručila je Rajka Zdjelar, viši stručni saradnik za komunalne poslove i poslove koordinacije projekata infrastrukture Grada Prijedora. 

Prijedorčanka Marija Јakić stanarinu za stan od 43 kvadratna metra plaća 43 marke.

- Ono jeste malo, a kada bi veće bilo, bilo i više plaćanja, a meni je bitno da pokrijem dadžbine, ništa dužna nisam. Dadžbine svagdje moraš plaćati, ali je ovo, kud i kamo lakše - poručuje Marija Јakić. 

Ovakav model stanovanja odavno se primjenjuje i u inostranstvu. Prema istraživanjima, na zapadu oko 70 odsto stanovnika "skući" se na ovaj način, dok stanove u vlasništvu ima svega njih 30 odsto.