latinica  ћирилица
13/07/2019 |  10:51 | Autor: SRNA

Golić: E-građevinske dozvole nakon usklađivanja zakona

Ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić rekla je da se moraju uskladiti mnoga zakonska rješenja kako bi zaživjelo izdavanje e-građevinskih dozvola, prije svega elektronski potpis i još 17 zakona i pravnih akata koji nisu u nadležnosti Ministarstva na čijem je čelu.
Srebrenka Golić - Foto: RTRS
Srebrenka GolićFoto: RTRS

- Za nas je najbitnije, na šta sam posebno ponosna, da ćemo softver vrijedan nekoliko stotina hiljada evra besplatno dobiti od Međunarodne finansijske korporacije, koja je članica Grupacije Svjetske banke - rekla je Golićeva Srni.

Ona ističe da bi ovaj softver trebalo da bude instaliran u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske do kraja ove godine i će biti u vlasništvu Srpske.

- Za taj softver nismo morali izdvojiti ni jednu KM iz budžeta - rekla je Golićeva.

Ona je istakla da je Banjaluka izrazila želju da bude prva koja će uvesti e-građevinske dozvole.

Golićeva je podsjetila da je Narodna skupština Republike Srpske na četvrtoj sjednici usvojila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uređenju prostora i građenju, koji je pripremljen uz podršku i asistenciju IFC, kako bi se stvorio pravni osnov za uvođenje jednošalterskog sistema, te e-građevinskih dozvola.

- Prva faza projekta koja se odnosi na uvođenje jednošalterskog sistema već je započela i uključili su se mnogi gradovi - Banjaluka, Istočno Sarajevo, Gradiška, Vlasenica, Trebinje. Druga faza je izdavanje e-građevinskih dozvola - pojasnila je Golićeva.

Prema njenim riječima, ove reformske aktivnosti obuhvataju i smanjenje broja dokaza i formalnosti koje je investitor do sada bio dužan dostaviti uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, odnosno saglasnosti javnih preduzeća i drugih nosilaca javnih ovlaštenja.

Golićeva kaže da će ove saglasnosti u fazi izdavanja građevinske dozvole biti zamijenjene povećanom odgovornošću licenciranih projektanata i revidenata koji imaju stručnu, profesionalnu, materijalnu i moralnu odgovornost za tehnička rješenja i kvalitet tehničke dokumentacije za čiju izradu ih je angažovao investitor.

- U skladu sa zaključkom Narodne skupštine sproveli smo javnu raspravu, razmotrili sve pristigle primjedbe i sugestije, uvažili one koje su bile realne, i izradili Prijedlog zakona, koji je upućen nadležnim institucijama na mišljenja i on će biti spreman već u ovom mjesecu da bude upućen u Narodnu skupštinu - navela je Golićeva.

Ona je dodala da je jedna od sugestija koja je uvažena, a koju su uputile lokalne zajednice da se dodatno definiše postupanja u slučajevima kada je predmet gradnje objekat čija tehnička dokumentacija ne podliježe reviziji.

- Za objekte do 200 metara kvadratnih, za koje postoji obaveza revizije tehničke dokumentacije, propisano je da projektant daje izjavu o saglasnosti projektnih rješenja sa lokacijskim uslovima, odnosno on provjerava i potvrđuje da tehnička rješenja i primijenjeni tehnički sistemi ispunjavaju propisane uslove za predviđenu namjenu objekta - rekla je Golićeva.

Ona napominje da projektant, takođe, snosi i odgovornost za štetu i druge posljedice nastale usljed nepotpune i nekvalitetne tehničke dokumentacije koju je izradio.

- Izjava projektanta zamjenjuje druge dokaze koji su u postupku izdavanja građevinske dozvole propisani na osnovu posebnih zakona kojima je uređen rad preduzeća koja upravljaju javnom i komunalnom infrastrukturom - rekla je Golićeva.

Ona je naglasila da se zakonom stvara pravni osnov za donošenje akata s ciljem unapređenja oblasti energetske efikasnosti u zgradarstvu, što je obaveza zbog odluka Energetske zajednice, odnosno propisa Evropske unije, koji se preuzimaju u pravni sistem Srpske.

Novim zakonskim rješenjima, kaže Golićeva, predviđeno je skraćivanje postupka donošenja dokumenata prostornog uređenja u redovnom postupku i planira se da se sa "dvostepenog" postupka pređe na "jednostepeni", što u praksi znači da Narodna skupština neće razmatrati nacrt dokumenta, nego samo prijedlog.

- Imajući u vidu ranija zakonska rješenja, dosadašnja iskustva kao i prakse okruženja, smatramo da će se ovim ubrzati procedure, a sam dokument neće izgubiti na suštini i kvalitetu, niti će time biti ugroženi interesi pojedinca, kao ni zajednice - zaključila je Golićeva.