Do 2100. Hrvati će biti najstariji narod u EU
EU će demografski vrhunac dostići 2044. kada će, prema ovim projekcijama, imati 525 miliona stanovnika.
Udio starijih u populaciji "narašće" sa 20 na 31 odsto do kraja vijeka, udio djece će se smanjiti sa 16 na 14 odsto, a udio populacije radne dobi sa 65 biće smanjen na 55 odsto.
Službena statistička kancelarija Evropskog parlamenta izračunala je da će
Hrvatska imati najveći omjer starije populacije i radno aktivne populacije - poznat kao "omjer zavisnosti starije populacije".
Taj omjer računa se kao broj starijih od 64 godine na svakih 100 stanovnika koji su u radno aktivnoj dobi između 15 i 64 godine starosti.
Prema izvještaju Evrostata, urađenom na osnovu sada poznatih podataka, u EU omjer populacije u dobi za penziju i u radnoj dobi biće 57 odsto u prosjeku, a u Hrvatskoj 72 odsto.
To znači da će na svaku osobu u dobi za penziju biti manje od dvije osobe u radno aktivnoj dobi - što ne znači da te osobe rade, jer mogu da studiraju ili traže posao.
Prema statističkim prognozama, iza Hrvatske dolazi Portugalija, sa omjerom starih i mladih, odnosno radno aktivnih od 70 odsto.
Ostale zemlje EU imaće manji omjer, a ispod 55 odsto biće uglavnom one koje su i sada najveća odredišta migranata: Francuska, Švedska, Velika Britanija i Irska, dok će Njemačka imati malo veći omjer od 55 odsto.