latinica  ћирилица
09/09/2019 |  08:38 ⇒ 18:56 | Autor: RTRS

Večeras akademija "Egzodus i trajanje", prisustvuje Cvijanovićeva

U Doboju će večeras biti održana akademija "Egzodus i trajanje" - podsjetnik na ratna dešavanja u Vozući, te etničko čišćenje više od 40.000 Srba sa područja Zenice, Žepča, Banovića i Zavidovića.
Doboj (foto: Branko D. Todorović) -
Doboj (foto: Branko D. Todorović)

Akademiji će prisustvovati predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović.

Akademija će biti održana u Centru za kulturu i obrazovanje Doboj sa početkom u 19.00 časova, u organizaciji Zavičajnog udruženja Zavidovićana sa sjedištem u Doboju.

Predsjednik Zavičajnog udruženja Zavidovićana Zoran Blagojević rekao je Srni da su 10. septembra 1995. godine Srbi iz Vozuće protjerani sa vjekovnih ognjišta u ofanzivi takozvane Armije BiH pod nazivom "Uragan" i "Farz", po direktnoj naredbi Alije Izetbegovića koji je kao prioritetni cilj odredio spajanje tuzlanskog i zeničkog basena.

On kaže da je padom Vozuće dovršeno etničko čišćenje više od 40.000 Srba sa područja Zenice, Žepča, Banovića i Zavidovića, koje se sprovodilo u etapama, nemilosrdno, surovo i uz podršku tadašnje politike međunarodne zajednice.

- U ofanzivi 10. septembra učestvovalo je 23.000 muslimanskih vojnika Drugog i Trećeg korpusa takozvane Armije BiH, uključujući odred "El mudžahedin", potpomognuti NATO avijacijom i snagama za brze intervencije - naveo je Blagojević, koji je nekadašnji načelnik Štaba Četvrte ozrenske lake pješadijske brigade.

On je podsjetio da je napad naredio lično Alija Izetbegović, te ukazao na dokumentaciju o kojoj su bili upoznati tadašnji muslimanski komandiri i komandanti jedinica da će "iz stimulativnog fonda /takozvane Armije BiH/ od 300.000 KM tokom "čišćenja" terena biti nagrađeni najbolji pojedinci, i to za zarobljenog "četnika" 3.000 maraka, mrtvog 1.000 maraka, za osvojeni tenk do 20.000 maraka, te pušku 200 maraka".

Blagojević je podsjetio da je brojnost snaga koje su napadale i onih koje su se branile bila 10:1, naglasivši da ono što su za Srbiju Košare, to je za Republiku Srpsku Vozuća.

Tada je spaljeno 30 srpskih sela, protjerano 1.920 srpskih porodica sa 7.680 članova, ubijeno 459 boraca Vojske Republike Srpske i civila, dok se za 129 još traga.

Blagojević kaže da je nad zarobljenim srpskim civilima i vojnicima u Vozući počinjen zločin bez kazne za izvršioce i naredbodavce koji su se isticali po monstruoznosti.

- Zarobljenicima su odsijecane glave koje su drugi morali cjelivati, kidani su im udovi, mučeni su strujom - naveo je Blagojević, ističući da su zločini dokumentovani.

On je podsjetio da je bivši komandant Glavnog štaba takozvane Armije BiH Rasim Delić proglašen krivim, te da se vodi postupak protiv komandanta Trećeg korpusa Sakiba Mahmuljina, ocijenivši da je to mali pomak u procesuiranju stravičnih zločina počinjenih nad srpskim stanovništvom.

Blagojević je naveo slučaj zarobljavanja 64 Srba sa Vozuće, među kojima su bili Milenko Stanić, Milovan Savić, Milija Јovanović, Slobodanka Јović, Milorad, Duško i Miloš Pejić, Miloš Јović, Ranko Đurić, Čedo Savić, Savo Todorović i njegov sin Živinko.

- Oni nisu nestali, oni su živi zarobljeni 1995. godine. U Vozući ih je privela Druga četa Petog bataljona 328. brigade kojom je komandovao Fuad Zilkić, potčinjen komandantu Trećeg korpusa Sakibu Mahmuljinu - kaže Blagojević.

On je dodao da o njihovom zarobljavanju i stravičnoj sudbini, nakon što su proslijeđeni u mudžahedinski logor kojim su rukovodili Abu Hamza i Abu Mali, postoje ratni dokumenti i snimci takozvane Armije BiH, kao i svjedočenja preživjelih.

- Evo, 24 godine su prošle kako govorimo o onome što se zna. Zbog šamaranja zarobljenika, Srbima su presuđivane kazne od četiri godine zatvora, dok za suprotnu stranu nema kazne ni za odsijecanje srpskih glava i zvjerska mučenja, što je dokumentovano u filmu "Ljubi brata svoga" - rekao je Blagojević i podsjetio na zataškavanje federalnih institucija kada je na lokalitetu Paljenika pronađena masovna grobnica koja je prvo minirana, a nakon toga i razmještena.

On upozorava da bošnjačko političko rukovodstvo nedavnom odlukom da optuženi ratni zločinac Sakib Mahuljin bude proglašen za počasnog građanina Zenice pokazuje da u kontinuitetu sprovodi ratnu zločinačku politiku i poručuje ratnim zločincima iz svog nacionalnog korpusa da su zajedno u tome.

- Iza ove odluke stoji politički vrh koji i 24 godine nakon okončanja borbenih dejstva ukazuje da nastavljaju svoje političke ciljeve sigurni da neće biti kažnjeni jer međunarodne i domaće institucije ne kažnjavaju nalogodavce i počinioce zločina nad Srbima - rekao je Blagojević.

On ističe da zlatna plaketa penzionisanom generalu takozvane Armije BiH Sakibu Mahmuljinu predstavlja vjetar u leđa počiniocima ratnih zločina nad Srbima po principu - što je počinjen veći zločin, to je veća nagrada.

Da srpska stradanja ne bi pala u zaborav, Blagojević je najavio da će i ove godine 10. septembra biti održan marš "Stazama egzodusa" u okviru obilježavanja 24 godine od progona Srba iz Vozuće, naselja u dolini rijeke Krivaje i sa južnog dijela Ozrena, koje organizuje Zavičajno udruženje Zavidovićana iz Doboja.

On je naveo da ova manifestacija i akademija šalju jasne poruke mladim naraštajima da se istorija ne smije zaboraviti, niti ponoviti, te ukazuju na stradanja Srba.

- Vrijeme ne liječi rane, nego ih produbljuje - poručio je Blagojević.

U Vozući će sutra biti održan marš "Stazama egzodusa" u okviru obilježavanja 24 godine od progona Srba iz Vozuće, naselja u dolini rijeke Krivaje i sa južnog dijela Ozrena, koje organizuje Zavičajno udruženje Zavidovićana iz Doboja.

Marš "Stazama egzodusa" počeće u 7.30 časova u Tumarama na Ozrenu. Staza kojom će se kretati učesnici marša duga je 22 kilometra, a završiće se u naselju Stog kod Vozuće u opštini Zavidovići.

Riječ je o "kamionskom putu" koji ide pravcem Brijesnica Gornja, Kvrga, Malčići, Borovci, Lozna, Stog, kojim su se Srbi iz Vozuće i doline Krivaje povlačili pred pripadnicima takozvane Armije BiH.

Čas istorije biće održan tokom odmora na Prokopu. Nakon marša, građani će se okupiti kod Crkve Svetog Đorđa u Stogu u kojoj se nalazi spomen-obilježje poginulim i nestalim borcima, gdje će biti služena liturgija i položeni vijenci.

Vijenci će biti položeni i kod spomenika i krsta podignutih u znak sjećanja na dvadeset jednog svirepo ubijenog srpskog vojnika i civila, čiji su posmrtni ostaci, mahom obezglavljeni, pronađeni nakon završetka rata.