U Srpskoj nove mjere demografske politike

Koliko smo daleko od tog broja, govori podatak da je u prošloj godini rođeno gotovo 9.600 beba, dok je broj umrlih nešto manji od 15 hiljada.

Situaciju bi trebalo da promijene nove mjere demografske politike. Istražili smo efekte dosadašnjih.

Prije mjesec i 15-ak dana  mali David usrećio je svoje roditelje – Tatjanu i Branka. U današnjim uslovima, kažu, nije im bilo lako odlučiti se na potomstvo, ali za neke stvari, poručuju - ne treba čekati bolje vrijeme.

Mlade bračne parove poput njih država bi morala pomagati više, pa ih zato ohrabruju najave novih mjera.

Postojeće, kažu, nisu dovoljne.

- Svakako da mjere pomažu, ali da je to dovoljno – nije. Svjesni smo koliko košta život u Banjaluci i Republici Srpskoj, tako da svakako da je pomoć dobrodošla za te neke prve dane, za opremu novorođenčeta, kako se i zove - kaže Tatjana.

Efekte materinskog dodatka, kaže Tatjana, tek će osjetiti, s obzirom na to da ona nije zaposlena.

Јovan Radovanović predsjednik je Uruženja koje već 13 godina okuplja porodice s četvoro i više djece. Pozdravlja najave nadležnih i kaže, većina njihovih ideja je prihvaćena iako su mnoge predlagali i prije 12 godina, posebno penzionisanje majki koje se trenutno ne pominje kao moguće rješenje.

- Mi ostajemo na tome i borićemo se za penziopnisanje, pogotovo što imamo i te majke koje su radile po 15-20 godina, a sada su u godinama, neće ih ni poslodavac, neće ih niko - ističe Radovanović.

Upravo ova ideja jedna je od onih koje su iznijele i majke, anketirane za potrebe izrade naučno-istraživačke studije koja će biti jedan od ključnih elemenata Nacionalnog programa demografske obnove.

- Glavni razlog zbog čega žene odgađaju rađanje kod nas kažu da je nezaposlenost, nesigurnost i da je loša ekonomska situacija. Tek kasnije dolazi finansijski podsticaj države, recimo stambena pitanja i  slično - naglasio je Draško Marinković, demograf i rukovodilac ekspertskog tima za izradu studije.

Belinda Kondić majka je studenta, dva srednjoškolca i jednog prvačića. Lakša mogućnost zaposlenja, stalan posao, olakšice u odrastanju, ali i nacionalna penzija i klizno radno vrijeme neke su od mjera koje bi bile od velike pomoći svima, a posebno majkama iz višečlanih porodica.

- Pričam iz svog ugla, ja sam prosvjetni radnik, imam drugačije radno vrijeme nego majke koje su zaposlene u banci ili koje rade po cijeli dan. Njima nije lako kao što je meni bilo u odrastanju moje djece, jer sam mogla da imam vrijeme provedeno s njima. Današnje majke koje rade u privatnom sektoru, njima je stvarno jako teško - navodi Kondićeva.

Kako bi roditeljstvo u Srpskoj bilo lakše, potrebna je podrška svih, a posebnu ulogu imaće lokalne zajednice.

Detalji iz studije tek će biti predstavljeni javnosti. Da je crvena lampica upaljena govore i podaci prema kojima u Srpskoj jedino Banjaluka i Istočno Sarajevo bilježe pozitivan prirodni priraštaj.