Granulić: Veća cijena rada - prvi korak ka rješavanju problema
Granulić je rekao da je ispunjen samo jedan dio zahtjeva koje je Sindikat imao, te da ovaj dogovor važi za naredna tri mjeseca i da će Vlada Srpske za njega izdvojiti oko šest miliona KM.
- U naredna tri mjeseca pokušaćemo riješiti određene stvari, jer je naš zahtjev da nakon 31. decembra, ili najduže od 1. marta naredne godine, bude povećanje cijene rada za pet odsto, te da se krajem sljedeće godine ide sa povećanjem za još pet odsto - rekao je Granulić na konferenciji za novinare.
On smatra da je to jedna od ključnih mjera koje bi smanjile odlazak zdravstvenih radnika sa ovih prostora u inostranstvo.
Granulić je istakao i značaj najavljenih izmjena zakonskih rješenja u oblasti zdravstva.
- Bitno je i što ćemo ići sa raspakivanjem Zakona o platama jer se pokazao nepovoljan za zdravstvene radnike. Nastojaćemo i da vratimo kolektivne ugovore jer, prema svim konvencijama i standardima, radnici u zdravstvu i prosvjeti ne mogu imati zakon o platama - rekao je Granulić.
Prema njegovim riječima, ovim povećanjem plate zdravstvenih radnika biće povećane od 50 do 200 KM.
Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić rekla je da veoma značajno što se traže rješenja problema zdravstvenih radnika da bi ih što više ostajalo na ovim prostorima.
- Povećanje plata i bolji uslovi radnika su osnovni ciljevi Saveza sindikata. Sindikat zdravstva je prvi koji je otvorio pitanje da u svom rejonu krene sa realizacijom ovih ciljeva. Sada je završena prva faza pregovora, a otvorena druga koja podrazumijeva novo povećanje plata - rekla je Mišićeva.
Mišićeva je istakla da je Savez sindikata uputio dokument sa setom mjera za koje očekuje da se nađu u Programu ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2020-2022. godine, koji bi Vlada trebalo da utvrdi.
- Redovno učestvujemo u izradi ovog programa i najveći broj naših predloženih mjera bude prihvaćen, ali njihova realizacija je prilično troma, a nama trebaju brze i efikasne promjene koje će zaustaviti odlazak radnika - rekla je Mišićeva.
Ona je pojasnila da se mjere Saveza sindikata odnose na zakonodavne i strateške aktivnosti, te socijalni dijalog.
- U dijelu o zakonodavnim aktivnostima naveli smo set zakona koje treba izmijeniti ili donijeti potpuno nove, među kojima su Zakon o radu, Zakon o posredovanju pri zapošljavanju, te Zakon o inspekcijama - rekla je Mišićeva.
Mišićeva je navela da je u okviru strateških aktivnosti istaknut značaj donošenja strategije bezbjednosti i zaštite zdravlja na radu, jer su teške povrede sve češće, pa je potrebno mijenjati određene stvari, kako bi sigurnost na radnom mjestu bila podignuta na viši nivo.
- Veliki strateški značaj ima i socijalno zbrinjavanje radnika, jer nešto manje od 11.000 radnika još čeka povezivanje radnog staža da bi mogli da ostvare svoja prava - rekla je Mišićeva.
Kada je riječ o socijalnom dijalogu, Mišićeva je navela da se on odnosi na pozicioniranje Socijalno-ekonomskog savjeta.
- Kriza socijalnog dijaloga je evidentna, iako je pitanje volje i želje poslodavaca da se pregovara o platama od velikog značaja, a nepostojanje kolektivnih ugovora onemogućava kontrolne organe da valjano izvrše kontrolu isplata zarada - rekla je Mišićeva