Svjetski dan mentalnog zdravlja: Kako spriječiti suicid?

Tridesetpetogodišnja Svjetlana Opačić oporavlja se od aneksiozno-depresivnog i graničnog poremećaja ličnosti. Već sa dvadeset godina uslijedile su krize identiteta, počela se povlačiti iz društva i pitati ko sam i šta sam. Ali nije imala stigmu i odlučila da se hrabro suoči sa problemom mentalnog zdravlja.

- Apsolutno otvoreno,transparentno sam pričala o svojim emocijama. Kada mi se plakalo, plakala sam. Preporučujem svima da na vrijeme prepoznaju kod sebe problem, kasnije će raditi sa porodicom, ako porodica ne prihvata. A moji roditelji su saosjećajni i puni empatije - priča Svjetlana Opačić, korisnica Centra za mentalno zdravlje. 

U posljednjih par godina u Srpskoj se 30.000 ljudi godišnje javlja za pomoć u zdravstvene službe za mentlno zdravlje, najčešće zbog aneksioznih i depresivnih poremećaja povezani sa stresom. Na mentalno zdravlje utiče mnogo faktora.

 - Puno utiče kako smo rasli i odrastali, kakav je rani rast i razvoj, da li smo bili izloženi traumatskim situacijama, kakva je finansijska situacija - ističe Biljana Lakić, nacionalni koordinator za mentalno zdravlje Republike Srpske.

Borba sa suicidom zahtijeva javno-zdravstveni odgovor, od sektora socijalne zaštite, obrazovanja, policije, pravde i medija i na vrijeme prepoznati osobu sa suicidnim namjerama.

- I tad je jako bitno da to neko prepozna i da neko da podršku. Kasnije kada se taj prvi problem otkloni, nemaju takvih opterećenja - poručuje dr Milan LAatinović, koordinator za mentalno zdravlje u Ministarstvu zdravlja.  

Kada je riječ o mentalnom zdravlju čarobni štapić, pilula, riječ, psihijatar ili psiholog ne postoji,i u sebi moramo tražiti rješenje, poručili su korisnici tretmana u Centrima za mentalno zdravlje.