Da li je proširenje EU pred reformom?
Među zemljama članicama i dalje su prisutne značajne razlike u pogledu početka pregovora sa Skopljem i Tiranom, ali i u pristupu cijelom procesu proširenja.
Kada je Savjet EU u junu ove godine odložio odluku o početku pristupnih pregovora sa Sjevernom Albanijom i Makedonijom, takav stav bio je ocijenjen kao loš signal kako dvjema zemljama, tako i cijelom regionu Zapadnog Balkana.
Ponovno odlaganje ove odluke dovelo bi u pitanje kredibilitet EU, ali i cijelog procesa proširenja, smatraju u Briselu i podsjećaju da je Evropska komisija preporuku za otvaranje pristupnih pregovora sa Makedonijim dala još 2009. godine, dok Albanija tu preporuku ima od 2018. godine.
- Ako EU želi da održi svoju međunarodnu ulogu i zaštiti svoje interese, preduzeće korak ka integraciji onih evropskih zemalja koje su izrazile interes i ispunile uslove za pokretanje procesa pridruživanja pomoći će u postizanju toga - stoji u pismu koje su pred sastanak Savjeta EU potpisali predsjednici Evropske komisije, Evropskog savjeta i Evropskog parlamenta.
Međutim, i pored sprovedenih reformi, rješavanja bilateralnih problema čak i promjene imena Sjeverene Makedonije, pojedine zemlje članice i dalje nisu uvjerene da treba napredovati u procesu pristupanja Uniji.
- Sjeverna Makedonija mora da donese zakon o nezavisnom javnom tužiocu i tek onda mogu početi pregovori. Albanija ima više posla da uradi i još nije spremna za pristupne pregovore - poručio je šef diplomatije Holandije Stef Blok.
Francuska je ovoga puta otišla i korak dalje, pa je pred raspravu o otvaranju pristupnih pregovora sa Skopljem i Tiranom pokrenula inicijativu za revizuju cjelokupnog pristupa procesu proširenja.
- Da li je trenutni pristup efikasan? Nije. Francuska smatra da reforme moraju da budu realne. Mi smo za pristupanje Zapadnog Balkna EU, ali na način koji će biti kredibilan i za region i za EU - kaže ministarka evropskih poslova Francuske Ameli d Monšalan.
Pariz je zemljama članicama predložio ideju "promjene metodologije" procesa pristupanja EU, koji bi između ostalog postao "konkretniji", ali i "reverzibilan" u skladu sa implementacijom reformi, posebno u odnosu na vladavinu prava.
I dok prema francuskom zahtjevu odluku o Sjevernoj Makedoniji i Albaniji treba odložiti za 2020. godinu, a prvenstveno se posvetiti "reformi proširenja", zemlje Višegradske grupe naglašavaju da će pozitivna odluka o početku pregovora sa Skopljem i Tranom dati jasan signal regionu da "EU prepoznaje konkretne rezultate u ispunjavanju postavljenih uslova", što će podstaći cijeli Zapadni Balkan na dalje reforme i transformaciju.
Ministri spoljnih poslova Mađarske, Poljske, Slovačke i Češke u zajednikom saopštenju ukazuju na činjenicu da će novi korak Sjeverne Makedonije i Albanije u procesu integracija biti i svojevrsno priznanje EU da jednio sa Zapadnim Balkanom Unija može biti kompletna.
- Svi drugi izazovi (Bregzit, migracije, nestabilnosti u susjedstvu, početak nove Evropske komisije) ne smiju nam odvratiti pažnju od onoga što je EU postigla u regionu i što može postići ukoliko se pridržava obaveza prema regionu - navodi se u zajedničkom saopštenju Višegradske grupe.
Iako je njemački Bundestag podržao otvaranje pristupnih pregovora i sa Albanijom i sa Sjevernom Makedonijom, u diplomatskim krugovima u Briselu ocjenjuju da je njemački stav jasan, ali i da se Berlin ne trudi previše da lobira za tu poziciju.
Spekuliše se i sa idejom o mogućem razdajanju odluke o početku pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, što bi Skoplju dalo više šansi za pozitivnu odluku ukoliko dođe do promjene francuskog stava koji je do ovog trenutka ostao negativan po pitanju nastavka pristupnog procesa.