Situacija na Balkanu napeta zbog povratnika-terorista
- Oni traže novo tlo za djelovanje. Zato je bezbjednosna situacija veoma složena, kako u Srbiji, tako i u Rusiji. Mi razmjenjujemo analitičke ocjene razvoja situacije u područjima nestabilnosti. Sprovodimo složene zajedničke operacije radi zaštite zakonitih spoljnih, srpskih i ruskih interesa - rekao je Nariškin za RTS.
Nariškin, koji boravi u Srbiji povodom Dana Bezbjednosno-informativne agencije, ističe da prvi i najvažniji aspekt saradnje dvije službe, koji opisuje kao partnerski, jeste razmjena informacija o planovima i finansiranju terorizma.
Na pitanje da li Rusija ostaje pri zahtjevu za diplomatskim statusom osoblja u Srpsko-ruskom humanitarnom centru u Nišu - istom kakav pripadnici NATO-a uživaju u Srbiji od 2016. godine, on je rekao da to nije zahtjev, već zakonita molba ruske Vlade po tradiciji prema kojoj isti status uživa niz zapadnih predstavništava u Srbiji.
- Svjesni smo kako grub pritisak te zemlje vrše na Srbiju da Srpsko-ruski humanitarni centar ne bi dobio isti specijalni status i to je još jedna potvrda grubog miješanja u unutrašnja pitanja suverene zemlje - istakao je Nariškin.
Komentarišući odbijanje EU da otvori pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom i teze da to otvara mogućnost za druge sile da šire svoj uticaj, Nariškin je rekao da je to primjer nedosljednog, a često i ciničnog stava Unije u odnosu na balkanske zemlje.
- Brisel je pozvao te dvije zemlje u evroatlantske integracije, prije svega u NATO. Te zemlje su ispunjavale zahtjeve Brisela, ispunjavale su teške reforme, a kada je počelo da se radi o EU, Brisel im je zatvorio vrata ispred nosa. To je zaista cinično - ocijenio je Nariškin.
On smatra da izostanak poziva Rusiji i Srbiji na ceremoniju obilježavanja 80 godina od početka Drugog svjetskog rata u Varšavi predstavlja "ciničan pokušaj da se izopači ishod Drugog svjetskog rata".
- Domaćin tog skupa bila je Poljska koja je otkrila namjere drugih evropskih zemalja da čak optuže Sovjetski savez za početak Drugog svjetskog rata, a Poljska je u njemu odgirala ulogu koja nije baš lijepa - kaže Nariškin.
On je podsjetio da je Poljska 1934. godine sa Hitlerom sklopila sporazum o neutralnosti koji je sadržao tajni protokol prema kome bi, u slučaju napada treće zemlje, ostala neutralna.
- Zato je od aktuelnog političkog rukovodstva Poljske bilo i očekivano da izostavi poziv Rusiji i Srbiji - dodao je Nariškin.
Podsjetivši na pokušaj širenja "postistine" i da u tom smislu Rusija i Srbija imaju zajedničke protivnike na Zapadu, Nariškin je rekao da su to isti oni koji su prije 20 godina izvršili stravičnu agresiju na suverenu evropsku državu Srbiju, kada je stradalo nekoliko hiljada ljudi i uništena infrastruktura, a da za to niko nije odgovarao.
On je naveo da je Rusija otvorena za saradnju Evroazijske ekonomske unije sa svim zemljama i međunarodnim organizacijama uključujući i EU, ali za sada to ne nailazi na isti odgovor od Brisela.
- Ali vidjećemo. Mi smo, naravno, protiv barijera među zemljama i u ekonomskim integracionim procesima, koje češće dolaze od zapadnih zemalja - rekao je Nariškin.