Ćurić: Stalno raditi da Trebinje bude bolje i naprednije
Gradonačelnik Mirko Ćurić je na svečanoj sjednici Skupštine grada rekao da je ovo veliki dan značajan za svakog Trebinjca, posebno jer je Veliki rat donio brojne muke Trebinju.
- Bezakonje je krenulo 10. avgusta 1914. godine i do kraja te godine obješeno je oko 80 Srba. Za dvije godine raseljeno je 40 trebinjskih sela i 941 porodica sa više hiljada članova. Ali, nažalost, tačan broj žrtava se ne zna - objasnio je Ćurić.
On je istakao da se Trebinjci stalno trebaju sjećati ove torture i raditi na tome da Trebinje bude što bolji i napredniji grad, ističući da je razvoj Trebinja i glavni cilj Gradske uprave.
- Moram da kažem da smo, uprkos poteškoćama sa kojima smo se tokom ove godine suočavali, uspjeli da sačuvamo sve parametre lokalne stabilnosti i u Trebinju održimo svojevrstan preduzetnički duh pokrenut prije tri godine - istakao je Ćurić.
On je naglasio da su u Trebinju evidentne velike šanse u oblasti turizma, ali da su stubovi ekonomske strukture ovog grada i dalje energetika, industrija i građevinarstvo.
- Važan faktor razvoja Trebinja je i samozapošljavanje koje uzima sve više maha. Danas smo raspisali javni poziv za podršku samozapošljavanju sa još većim iznosom u odnosu na prethodnu godinu - rekao je Ćurić.
Ćurić je u obraćanju napomenuo i dva velika problema sa kojima se Trebinje suočilo u ovoj godini - olujno nevrijeme na početku godine, koje je napravilo znatnu materijalnu štetu, a drugi problem je havarija u HE "Plat" kod Dubrovnika zbog koje je Trebinje, kako je rekao, izgubilo više od tri miliona KM.
Nekadašnji predsjednik opštine Trebinje i dugogodišnji direktor "Hidroelektrane na Trebišnjici" Rade Runjevac ovogodišnji je dobitnik Povelje grada Trebinja.
Runjevac je zahvalio za ovo priznanje i lokalnoj vlasti poželio uspjehe u daljem radu.
- Nastavite da radite i gradite - vidim da imate volje i elana. Krenula su vam kola, nemojte da stajete. Samo radite i stvarajte slogu - poručio je Runjevac na svečanoj sjednici.
Zahvalnice Grada Trebinja uručene su Petru Aleksiću, Gvidu Štekliju, Miholjki Јanković, te posthumno Radenku Parežaninu i Јeleni Odavić.
Delegacije Gradske uprave i Skupštine grada položile su cvijeće na trebinjska spomen-obilježja žrtvama i borcima svih oslobodilačkih ratova.
Dan oslobođenja Trebinja uspomena je na 13. novembar 1918. godine, kada je 14. pješadijski puk Timočke divizije srpske vojske umarširao u grad - donijevši slobodu nakon viševjekovne turske i austrougarske okupacije ovih prostora.