latinica  ћирилица
23/11/2019 |  19:13 ⇒ 22:03 | Autor: RTRS

Srbija ostaje vojno neutralna

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je da bi na Sretenje, 15. februara, u Skupštini Srbije trebalo da bude usvojena deklaracija o političkoj nezavisnosti i vojnoj neutralnosti zemlje. To bi bila jedna vrsta potvrde unutrašnje i spoljne politike Srbije, koja je dala rezultate i izazvala poštovanje cijelog svijeta, rekao je Vučić.

Srbija priprema paket akata kojim će zacementirati svoj strateški pravac u narednom periodu, pišu beogradski mediji. Među njima je i deklaracija o vojnoj neutralnosti, s obzirom na to da ova pozicija do sada nije bila definisana posebnim aktom. To bi bilo zaokruženje onoga što je većinski politički stav, ali i većinsko raspoloženje u Srbiji, koje je protiv ulaska u NATO, kaže diplomata Zoran Milivojević.

- Do sada je važila Rezolucija Skupštine iz 2007. godine, odnosno jedan dio te rezolucije koji je govorio o vojnoj neutralnosti. Postoji potreba da se donese jedan politički akt u tom smislu i da se verifikuje ono što je politička realnost u Srbiji, vezano za vojnu neutralnost i političku nezavisnost - navodi Milivojević.

Vojna neutralnost važna je za Srbiju iz više razloga, a najavljena deklaracija može da bude korak naprijed, u zavisnosti od toga kakva je, ocjenjuje analitičar Dragomir Anđelković.

- Deklaracija bi trebalo da bude dvotrećinska, da ima snagu u Ustavu, odnosno da u njoj bude vrlo jasno naznačeno da će po donošenju novog Ustava vojna neutralnost biti ugrađena u njega. Dakle, takva deklaracija bi bila obavezujuća, jer bi novi Ustav obavezno sadržavao i vojnu neutralnost - navodi Anđelković.

On ističe da su opredjeljenje za vojnu neutralnost u Ustav ugradile i Austrija, Švajcarska, Moldavija.

- Turkmenija je otišla i korak dalje pa se obratila Generalnoj skupštini UN i dobila rezoluciju kojom se njena neutralnost potvrđuje. Da bi neutralnost uistinu bila čvrsta, ona mora da bude ustavna kategorija, to je unutrašnja neutralnost, i onda je dobro da bude i međunarodno priznata, a najnoviji primjer je slučaj Turkmenije. Sve su to primjeri kojima Srbija i Republika Srpska treba da se rukovode - ističe Anđelković.

Srbiji bi najviše odgovarao austrijski model, koji je međunarodno priznat, čime dobija na težini, kaže Milivojević.

- U slučaju Austrije to je postignuto na najbolji mogući način - kroz državni ugovor. Mislim da bi to bila prava mjera, ali početna pozicija sa ovakvim jednim aktom je već dovoljna garancija da se o tome razmišlja i na međunarodnom planu - pojašnjava on.

U posljednje vrijeme postoji niz izjava zvaničnika NATO o tome da Alijansa poštuje vojnu neutralnost Srbije. To priznaju i druge države, a sa ovim aktom to bi dobilo dodatnu garanciju i u formalno-pravnom i u političkom smislu, ocjenjuje Milivojević.