latinica  ћирилица
11/12/2019 |  10:56 | Autor: SRNA

Za naredbu i prikrivanje zločina nad Srbima u Paulin Dvoru nema procesuiranih

Hrvatsko pravosuđe ni 28 godina od ubistva 18 uglavnom srpskih civila u selu Paulin Dvor kod Osijeka, za taj zločin još nikoga nije procesuiralo po komandnoj odgovornosti, kao ni one koji su prikrivali, organizovali i realizovali premještanje posmrtnih ostataka žrtava, saopšteno je iz Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas".
Sjećanje na Srbe ubijene u Paulin Dvoru kod Osijeka -
Sjećanje na Srbe ubijene u Paulin Dvoru kod Osijeka

U saopštenju se podsjeća da je u noći između 11. decembra i 12. decembra 1991. godine više pripadnika 130. brigade Hrvatske vojske upalo u kuću Andrije Bukvića u selu Paulin Dvor u kojoj su mještani uglavnom srpske nacionalnosti bili u nekoj vrsti kućnog pritvora.

- Zbog odmazde za smrt saborca, iz automatskog oružja i ručnim granatama likvidirali su 18 civila - 17 Srba i jednog Mađara, prosječne starosti 64 godine - naveo je "Veritas".

Među ubijenima je bilo osam žena i četiri bračna para, a samo iz porodice Katić ubijeni su Dmitar /82/, njegovi sinovi Milan /59/ i Petar /54/, snaja Bosiljka /47/ i rođaka Draginja /69/.

Nakon ubistva 17 tijela je odvezeno i skriveno na prostoru vojnog skladišta Lug kod Čepina, tako što je "grobnica" prekrivena starim vozilima.

Na mjestu zločina ostavljeno je skalpirano tijelo Dare Vujnović /57/ koja je ubijena van "kuće smrti".

Veritas je naveo da su ujutro zločinci Bukvićevu kuću eksplozivom sravnili sa zemljom, s ciljem uništavanja tragova zločina.

Istoga dana iz svoje kuće, koja je bila pod stražom, nestala je bolesna i nepokretna starica Milka Lapčević /81/, čije je tijelo početkom marta 1992. godine pronađeno smrznuto u jarku u blizini sela Hrastin, oko 2,5 kilometra dalje.

Za ovaj zločin ubrzo je saznao i hrvatski pukovnik Karl Gorinšek i o svemu obavijestio Glavni hrvatskih vojni štab i "pro forme" naredio istragu koja se pretvorila u strogo čuvanu tajnu, naveo je Veritas.

O ovom zločinu se ponovo počelo govoriti krajem novembra 1996. godine zbog čega je tadašnji komandant Drugog zbornog područja general Đuro Dečak od šefa Hrvatske izvještajne službe Miroslava Tuđmana tražio mišljenje o prelokaciji posmrtnih ostataka.

Pod nadzorom Bezbjednosno-informativne službe i uz pratnju Kriminalističkog sektora Vojne policije, transport posmrtnih ostataka spakovanih u bijelu plastičnu burad sredinom januara 1997. godine obavila je Karlovačka inženjerijska brigada Hrvatske vojske.

Posmrtne ostatke ovih žrtava na lokaciji Rizvanuša na Velebitu u blizini Gospića, oko 500 kilometara udaljenoj od primarne grobnice, pronašli su i ekshumirali istražioci Haškog tribunala u maju 2002. godine.

Godinu dana kasnije porodice su ih identifikovale u Zavodu za sudsku medicinu u Zagrebu i većinu od njih sahranile u zajedničku spomen-grobnicu u njihovom selu, koju su sami izgradili i finansirali.

Posmrtni ostaci Milke Lapčević ekshumirani su u junu 2006. godine sa Centralnog groblja u Osijeku, a identifikovana je u oktobru te godine i sahranjena na istom groblju.

Za ratni zločin nad civilima u Paulin Dvoru u martu 2003. godine optužena su samo dvojica pripadnika 130. brigade Hrvatske vojske, kao neposredni izvršioci.

Na suđenju, koje je potrajalo sve do 2013. godine, pravosnažno su osuđeni Nikola Ivanković na 15 godina i Enes Viteškić na 11 godina zatvora.

Prema popisu stanovništva u Hrvatskoj 1991. godine, u Paulin Dvoru je živjelo 168 stanovnika, i to 147 Srba, devet Јugoslovena, četiri Hrvata i osam osoba ostalih nacionalnosti, a, na osnovu popisa stanovništva 2011. godine, u tom selu je živjelo 76 žitelja, bez navođenja nacionalne pripadnosti.