U užem izboru za NIN-ovu nagradu 10 romana
U trci za najprestižniju književnu nagradu našao se roman "Po šumama i gorama" Milenka Bodirogića, roman Ane Vučković "Јugoslav", knjiga "Mulat albino komarac" Steve Grabovca, "Pas i kontrabas" Saše Ilića, roman "Rudi" Nemanje Јovanovića, knjiga "Ništa lakše od umiranja" Elvedina Nezirovića, knjiga "Biblija" Nenada Rackovića, "Čvor na omči" prvi roman Draška Sikimića, knjiga "Paučina" Vidosava Stevanovića, roman Slobodana Tišme "Grozota ili...".
Naslov romana "Po šumama i gorama" Milenka Bodirogića preuzet je iz prvog stiha poznate partizanske pjesme, u kojem, između ostalog, dva čovjeka doslovce hodaju po šumama i gorama i bez patetike traže zemlju koja se u pomenutoj pjesmi zove "Naša", prenijeli su beogradski mediji.
Roman Ane Vučković "Јugoslav" slovi za elegičnu poemu o vremenu koje je junakinja provela sa ocem, a to vrijeme i njihov lični odnos neraskidivo su povezani sa /kasnije raskomadanom/ Јugoslavijom.
Stevo Grabovac u knjizi "Mulat albino komarac" daje svjedočanstvo o jednoj izgubljenoj generaciji, ratnoj apokalipsi, nakon koje dolazi mir koji donosi život bez nade u današnjem distopijskom društvu.
"Pas i kontrabas" Saše Ilića slovi za pripovijest o harizmatičnom liku - čovjeku koji je živio buran život u burnom vremenu, otvarajući i temu preplitanja intime sa duhom vremena.
Roman "Rudi" Nemanje Јovanovića prati i opaska da je do sada najzrelije autorovo djelo u kojem je, između ostalog, autor tiši, svedeniji, svjestan da dođe vrijeme kada mora da se ćuti, tačnije - prećuti.
U trci je i knjiga "Ništa lakše od umiranja" Elvedina Nezirovića, u kojoj se ispisuje biografija DŽonija Akera - švedskog plaćenika i ratnog zločinca u vojsci HVO.
Među konkurentima je i knjiga "Biblija" Nenada Rackovića, roman velike brzine i dubokog nemira, grupni portret sa samim sobom, gdje u anamnezama neuropsihijatra koji tokom dvije godine prati slučaj pacijenta Nenada Rackovića, ljekar i pacijent zajednički ispisuju vodič kroz dušu umjetnika.
Tu su i "Čvor na omči", prvi roman Draška Sikimića, "Paučina" Vidosava Stevanovića, te roman Slobodana Tišme "Grozota ili..." .
U konkurenciji je bio 201 roman, a žiri u sastavu Branko Kukić, Ivan Milenković, Marjan Čakarević, Marija Nenezić i Teofil Pančić /predsjednik/ odluku o laureatu donijeće 20. januara.
Prestižno priznanje dodjeljuje se od 1954. godine, a prvi dobitnik bio je Dobrica Ćosić za roman "Korijeni".
Trostruki laureat bio je jedino Oskar Davičo, dok su dvostruki bili Dobrica Ćosić, Živojin Pavlović i Dragan Velikić.
Davičo je bio i jedini laureat NIN-ove nagrade dvije godine uzastopno /1963. i 1964/.