latinica  ћирилица
15/01/2020 |  11:54 ⇒ 14:16 | Autor: RTS

Prvi put u novijoj istoriji: Srbija ima manje od sedam miliona stanovnika

Srbija svake godine gubi na desetine hiljada stanovnika, iako se u proteklih par godina rađa više djece. Demograf Danica Šantić rekla je za RTS da u Srbiji trenutno živi manje od sedam milona stanovnika.
Beograd, Srbija - Foto: RTRS
Beograd, SrbijaFoto: RTRS

Šantićeva navodi da već dvije godine traje lagani trend rasta broja novorođenih beba - 2016. i 2017. oko 160, a za 2018. se očekuje i malo veći broj.

Šantićeva navodi da prema posljednjim podacima Zavoda za statistiku u Srbiji živi manje od sedam miliona stanovnika, što nije zabilježeno u novijoj istoriji.

Prošle godine rođeno je 63.000 beba, dok je 103.000 ljudi umrlo što je trend u cijelom regionu, kaže Šantićeva.

Prognoze Ujedinjenih nacija govore da će se u najgoroj situaciji naći Bugarska koja će do 2040. izgubiti 40 odsto stanovništva.

Kako ističe, proces starenja je još jedan faktor jer se živi duže nego prije.

- Društva ne znaju šta će sa starim stanovništvom. Јapan je prvi put u istoriji odlučio da otvori vrata imigrantima - nema dovoljno novorođenih beba i radno sposobnih ljudi, a stopa smrtnosti je visoka - kaže Šantićeva.

Prosječna starost u Srbiji je 43 godine i 1,48 djece prosjek je po bračnom paru.

Šantićeva ukazuje da je Srbija jedna od država sa najstarijim stanovništvom na svijetu, novodeći kao kontrast primjer Afrike sa prosječnom starošću stanovništva od 19 godina.

Prema njenim riječima, Srbiji je potraban prosjek od 2,1 rođenog djeteta da bi se održala prosta reprodukcija, samo da bi se ostalo na trenutnom nivou.

- Ti problemi su višedecenijski - negativni prirodni priraštaj u Vojovdini traje od 1989. godine. Beograd je jedini region u Srbiji koji bilježi porast broja stanovnika samo zahvaljujući doseljavanju, a nijedna beogradska opština nema pozitivan prirodni priraštaj - naglašava Šantićeva.

Visoka smrtnost u januaru - hladnoća i neumerenost u jelu i piću

Kardiovaskularne bolesti godišnje "potpišu" više od 52.000 umrlica što Srbiju svrstava na neslavno treće mjesto u Evropi, odmah poslije Rusije i Ukrajine.

Kardiolog Miljko Ristić kaže da se Srbija po broju naizmjenično smjenjuje sa Ukrajinom na drugom, odnosno trećem mjestu, dok Rusi drže neprikosnoveno prvo mjesto.

Ukazuje da su uzrok 55 odsto smrti bolesti srca i krvnih sudova.

- Hladnoća izaziva dodatno suženje krvnih sudova, naročito kod pacijenata sa anginom pektoris - dodaje Ristić.

Razlog što najviše građana Srbije umre tokom januara, Ristić vidi u sezoni slava na kojima se neumjereno jede i pije.

- To je dobro ali ne dovoljno jer je broj umrlih iz godine u godinu sve veći. Srbija se svake godine gubi 37.000 stanovnika - ukazuje Šantićeva.