Ković: Za međunarodnu zaštitu prava SPC i naroda
- To je pitanje sada već golog opstanka SPC, a sa njom i srpskog naroda na teritoriji Crne Gore - izjavio je Ković Srni.
On je napomenuo da je u ovom slučaju "ključ u Beogradu i da je pitanje da li će Beograd sedeti skrštenih ruku ili će nešto preduzeti".
- Kada se govori o preduzimanju, ne misli se na radikalne mere, već na postavljanje pitanja osnovnih ljudskih prava, što znači imovine i veroispovesti u forumima kao što je, recimo, OEBS ili Savet bezbednosti UN - istakao je Ković, uoči početka tribine o Kosovu i Metohiji.
On je naveo da se već uočava veza između "dva problema" /u Crnoj Gori i na Kosmetu/, a, kako kaže, u javnosti je već prisutna ideja da je bilo dosta odstupanja i da se ne smije dopustiti ponavljanje onoga što se dogodilo u Krajini tokom oružanih sukoba devedesetih godina prošlog vijeka.
Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je usvojen 27. decembra, predviđa da država Crna Gora postaje vlasnik svih vjerskih objekata izgrađenih do decembra 1918. godine, ukoliko se ne utvrdi da je neka od vjerskih zajednica stvarni vlasnik.
Usvajanje tog zakona naišlo je na otpor vjernika SPC u Crnoj Gori zbog čega su organizovani masovni protesti širom zemlje, kao i u pojedinim gradovima u Republici Srpskoj i Srbiji.