Karan: Sporazum za mir potpada pod ingerenciju međunarodnog prava
Karan je naveo da ovaj sporazum potpada pod ingerenciju međunarodnog javnog prava, odnosno Bečku konvenciju, koja govori o međunarodnim ugovorima.
- Kada imate ovako kategorisan ugovor, onda je jasno da ga eventualno mogu mijenjati ili staviti van snage samo ugovorne strane. To su tada bile Savezna Republika Јugoslavija, Hrvatska i BiH, koja je u osnovi predstavljala Bošnjake, i pet velikih zemalja, koje su bili svjedoci - rekao je Karan za Alternativnu televiziju.
On je istakao da se mirovni sporazum može posmatrati sa više aspekata, a prevashodno sa pravnog.
- Ključno je da su u svih 11 aneksa učesnici kao strane Republika Srpska i Federacija BiH. U javnosti se misli na aneks četiri, a govori o Dejtonskom mirovnom sporazumu koji je mnogo šira cjelina. Aneks četiri, odnosno Ustav BiH je jedini segment sporazuma koji je promjenjiv - dodao je Karan.
Prema njegovim riječima, ovaj aneks je već vlasništvo domaćih institucija.
- Teoretski kada bi van snage bio stavljen Opšti okvirni sporazum za mir u BiH mogao bi ostati aneks četiri uz saglasnost onih koji ga primjenjiju, a to su entiteti - objasnio je Karan.
On je naglasio da je mijenjanje Dejtonskog sporazuma u interesu onih koji misle da će time ostvariti nešto što nisu mogli.
- Da se razumijemo, oni su nešto ostvarivali djelovanjem međunarodne zajednice u BiH. Bilo je nekoliko pokušaja promjene Ustava BiH, jer smo imali tri amandmana za Brčko distrikt, zatim i aprilski paket - podsjetio je Karan.
On je napomenuo da su Bošnjaci smatrali da je Ustav BiH ograničenje za funkcionisanje zemlje.
- Oni su insistirali u aprilskom paketu da se bez entitetskog glasanja donose svi zakoni u BiH, koji idu prema EU. Njima je bila potrebna sutiacija u kojoj bi potpuno minimizirali entitete kao federalne jedinice, kapacitete konstitutivnih naroda i da uđemo u promjenu državnog uređenja u pravcu unitarizacije u kojoj bi većinski narod bio dominantan i eliminisao pravo manjinskih naroda da budu konstitutivni - kaže Karan.
To je, dodao je, diranje u biće BiH i svako ko se na ovakav ili sličan način bavi promjenom direktno je protiv BiH i vodi ka njenom nestanku.
On je podsjetio da je visoki predstavnik samo jedan od izvršnih elemenata djelovanja međunarodne zajednice i da je sinonim po kome se kaže da BiH nije suverena država i da je država posebnog međunarodnog protektorata i njena vlast nije najveća, nego visokog predstavnika.
- Međunarodna zajednica djeluje 30 godina na ovim prostorima, još od raspada Јugoslavije, pa u ratu do Dejtonskog sporazuma. Oni su posredstvom visokog predstavnika do 2003. godine promjenili stvarnu ustavnu sliku BiH i načinili raskorak između normativnog i onoga što je naša ustavna stvarnost - dodao je Karan.
On smatra da visoki predstavnik i uticaj međunarodne zajednice moraju nestati iz BiH kako bi dva entiteta i tri konstitutivna naroda bili suvereni.