Dugo očekivane izmjene Izbornog zakona uskoro pred parlamentarcima

Lokalnu vlast, posljednji put birali su 2008. godine. Dvije godine kasnije neustavnim je proglašen dio statuta koji se odnosi na izbor gradskog Vijeća i naloženo bh. parlamentu da izmijeni izborni zakon. Umjesto toga Mostar je postao i već deceniju ostao "grad slučaj". U međuvremenu "obilježena" je i decenija presude u korist Derve Sejdića i Јakoba Fincija, koji kao predstavnici ostalih, zajedno sa konstitutivnim narodima, imaju pravo da budu birani u Predsjedništvo BiH.

Tri godine su i kako su sudije osporile način izbora delegata u Dom naroda Federacije BiH, po apelaciji Bože Ljubića. I dok su sudije i apelanti, odluke i presude Ustavnog i suda u Strazburu "adaktirale", propali su svi pokušaji da se Izborni zakon sveobuhvatno izmijeni. Svi osim posljednjeg! Pozitivan ishod, najavljuje predsjednik HDZ-a. I ne bi trebalo da bude prvoaprilska šala!

- Plan je da do kraja trećeg mjeseca taj posao završimo. Sigurno će biti organizovani izbori u Mostaru 2020. godine. Ali isto tako, želimo da jednostavno pitanje Doma naroda u Federaciji BiH i Predsjedništva takođe riješimo u jednom paketu, kako bi relaksirali odnose i vratili povjerenje, primarno između bošnjačkog i hrvatskog naroda - naglasio je Čović.

Na usaglašavanju, ranije suprotnih stavova, "rade" delegacije dvije partije. Obje su još 2017. godine u parlamentarnu proceduru uputile svoje prijedloge i obje su za projektovano uređenje izbornog sistema, dobile "crveni parlamentarni karton"! Ko će popustiti!? Za HDZ - već godinama primat je legitimno predstavljanje, bez mogućnosti uzurpacije prava konstitutivnih naroda kao u slučaju "Komšić". SDA se pak zaklanjala iza tzv. "građanskog" principa, koji upravo, kada im to zatreba, propagiraju - DF i Željko Komšić.

- Da je li moguće postići balans između građanskog i etničkog principa ? Cijenim da su šanse veće nego što se to da zaključiti iz javno iznesenih stavova i uvriježenih percepcija - naglasio je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.

Etnički princip u izbornom zakonodavstvu za Komšića je "trajni aparthejd". "Јednakost svih pred zakonom bez etno grupa" zavapio je danas u pojedinim sarajevskim medijima. No, Komšiću i ostatku bošnjačkog bloka na izjašnjavanje, prijedlog izmjena biće dostavljen tek kada ga i ako SDA i HDZ usaglase.

Za sada, HDZ je istrajao u principu "prvo promjena izbornog zakonodavstva pa onda formiranje federalne vlasti". SDA se pak "predomislio" i odustao od ideje paralelnog formiranja Savjeta ministara i federalne vlade. I upravo česti "umišljaj" SDA razlog su "rezerve" koju prema najavljenim izmjenama izbornog zakonodavstva, ispoljava Milorad Dodik.

- Puno je petljavina, puno podmetanja, ako se nešto dogovorite sa Izetbegovićem to ne znači da će večeras biti tako. Mi podržavamo princip da se promijeni Izborni zakon i da se da Hrvatima, Srbima i Bošnjacima da biraju svoje predstavnike i da je to jedini način na koji BiH u temelju može da obezbijedi mir i stabilnost. Svako nametanje drugima svojih stavova pokazalo se u istoriji da je ovdje neprihvatljivo i neodrživo - naglasio je Dodik.

Ovakav Dodikov stav u SDS-u, međutim, vide kao zaštitu samo hrvatskih, ali ne i srpskih nacionalnih interesa. Član Predsjedništva te partije Vukota Govedarica pitanje autentničnih predstavnika naroda rješavao bi izbornim zakonom unutar Federacije, a zakonom na nivou BiH uvodio bi nove tehnologije. "Skener" groznica SDS, je, podsjetimo, verbalno, kratko protresla i uoči prošlih izbora, još kada je ta partija bila u vlasti na nivou BiH. No, bilo kakvih rezultata nije bilo. Vehid Šehić, nekadašnji član CIK-a, pesimista je da će ih biti i sada.

- Kada selektivno pristupate obavezama i želite da implementirate ono što vama odgovara, onda imate situaciju kao što je imamo u BiH, onda se i ono što možda postoji suglasnost, ali se uvijek želi neki paket, da se sve provede, mi usporavamo svoj put - naglasio je Šehić.

Početak maja zakonski je rok kada CIK treba da raspiše lokalne izbore u BiH koji će biti održani u oktobru 2020. A do tada bi izmjene izbornog zakonodavstva, ako i budu usaglašene, trebalo da prođu i parlamentarnu proceduru - komisijsku fazu i usvajanje u oba parlamentarna doma.