Cijene na inotržištu niže za 0,1 odsto
Posmatrano prema namjeni potrošnje, u decembru prošle godine, u odnosu na novembar, najveće procentualno povećanje od 0,3 odsto registrovano je kod cijena intermedijalnih proizvoda.
Na stranom tržištu su u tom periodu, posmatrano prema područjima industrijske proizvodnje u prerađivačkoj industriji, cijene ostale na istom nivou, dok je u ostalim područjima došlo do njihovog procentualnog sniženja, a nije registrovan procentualni rast cijena.
Na domaćem tržištu, posmatrano prema namjeni potrošnje, u decembru prošle godine je u odnosu na novembar najveći procentualni rast cijena od 0,5 odsto bio kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju.
Posmatrano prema područijima industrijske proizvodnje, u posmatranom periodu je na domaćem tržištu najveći procentualni rast cijena od 3,8 odsto zabilježen u snabdijevanju vodom, kanalizaciji, upravljanju otpadom i djelatnosti sanacije životne sredine.
Ekonomista Đurđica Stojadinović rekla je Srni da je do sniženja cijena na inotržištu došlo i zbog zahtjeva za snižavanjem troškova proizvodnje inopartnera privrednih društava iz Republike Srpske, koji dolaze prvenstveno iz zapadnoevropskih zemalja pogođenih recesijom ili smanjenom privrednom aktivnošću.
- To je očito kada se vidi da je najviši procentualni pad bio kod cijena intermedijalnih proizvoda, odnosno komponenti koje možemo smatrati gotovim proizvodom naših firmi, a koje njihovi inopartneri ugrađuju u svoje proizvode ili koriste za dalju preradu. Za očekivati je da se u skorije vrijeme povećaju zahtjevi za smanjenjem opštih troškova - navela je Stojadinovićeva.
Stojadinovićeva je istakla da tu treba dodati i sistem valutnog odbora, odnosno fiksnog kursa KM za evro, što je nepogodno za izvoznike iz BiH jer smanjuje korištenje cjenovne elastičnosti.