Pašalić: Pokrenuti mehanizme zaštite domaće proizvodnje
Pašalić je u intervjuu Srni naveo da je o ovim pitanjima već razgovarao sa novim ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Stašom Košarcem i nadležnim ministrima u Federaciji BiH.
- Dogovor je da na tom planu zajednički radimo, jer postoje zakoni na nivou BiH koji regulišu način na koji se uvode određene barijere kada je riječ o uvozu roba ili sirovina u BiH. Pri tome, ne smijemo da ugrozimo poslovanje domaće prerađivačke industrije. Dakle, ako se budu uvodila određena ograničenja uvoza neke strane robe, moramo biti sigurni da u određenom periodu na našem tržištu imamo dovoljno odgovarajuće domaće robe da podmirimo potrebe prerađivača koji je koriste kao sirovinu - rekao je Pašalić.
On je ocijenio da su se mehanizmi zaštite domaće proizvodnje u proteklom periodu koristili stidljivo, zbog čega na tom planu treba postupati odlučnije.
- Trebamo se ponašati onako kako se zemlje u okruženju ponašaju prema nama. Ako naš proizvod provede dva, tri dana u čekanju na hrvatskoj granici radi dobijanja određenih odobrenja, onda to i mi, na recipročni način, trebamo da radimo - rekao je Pašalić u intervjuu Srni i dodao da u vezi s tim BiH može koristiti carinske i necarinske barijere, koje mogu biti privremene i trajne.
Pašalić je podsjetio da su se ranije ubrzavali procesi uvoza određenih roba u BiH, jer su se određeni evropski organi žalili da te robe čekaju na granici.
- I treba da čekaju, jer mi treba da uspostavimo takvu proceduru kakva se primjenjuje prema nama kada izvozimo svoje robe. Naravno, s ciljem zaštite domaće proizvodnje potrebno je i da se navike domaćih kupaca mijenjaju u smislu da se prednost daje kupovini kvalitetnih ovdašnjih proizvoda - istakao je Pašalić.
On je naglasio da zbog otvorenih granica i sve zahtjevnijeg tržišta treba jačati konkurentnost ovdašnjih poljoprivrednika, posebno kada je riječ o prosječnim prinosima i količini robe.
Pašalić je to ilustrovao podatkom da se proteklih godina uvozila jabuka iz Poljske, iako je to voće kod nas rekordno rodilo, a sve zbog toga što je u Poljskoj prinos 70 tona jabuka po hektaru, a kod nas 40.
On je rekao da Srpska ima nešto više od 700.000 hektara obradive poljoprivredne površine, od čega su oko 500.000 hektara oranice.
- Od tih 500.000 hektara, zavisno od godine, obrađujemo od 300.000 do 340.000 hektara, što nije dovoljno. BiH danas izvozi oko milijardu KM hrane, a uvozi oko tri milijarde. Praktično, u deficitu smo dvije milijarde i veoma je teško objasniti zašto se uvoze određeni proizvodi koji sigurno mogu podmiriti domaće potrebe poput mlijeka, pilećeg mesa... - naveo je Pašalić.
On je izrazio zadovoljstvo što je lani donesen i Zakon o poljoprivrednom zemljištu u kojem je definisano da je državno poljoprivredno zemljište svojina Srpske.
- Želimo da u ovoj godini donesemo donesemo nove zakone o poljoprivredi i podsticajima, kao i strategiju razvoja poljoprivrede, što su tri ključna dokumenta kojima ćemo se baviti - najavio je Pašalić.
On je naglasio da je agrarni budžet Srpske za ovu godinu povećan za četiri miliona KM i iznosiće 75 miliona KM.
- Završavamo izradu Pravilnika o podsticajima koji će uskoro biti objavljen. Nemoguće je ispoštovati sve zahtjeve naših poljoprivrednika, ali trudićemo se da 75 miliona KM rasporedimo na najbolji mogući način. Većinu sredstava usmjeravaćemo u kapitalne investicije, a to podrazumijeva nabavku nove mehanizacije i opreme, izgradnju objekata... Obnova mehanizacije je važan preduslov za bavljenje poljoprivredom i omogućiće proizvođačima već spomenutu i prijeko potrebnu konkurentnost - pojasnio je Pašalić.
On je najavio da će u narednom periodu akcenat biti stavljen i na razvoj novih, digitalnih tehnologija u poljoprivredi, edukaciju i jačanje saradnje sa ovdašnjim naučnoistraživačkim institucijama.
Kada je riječ o oblasti šumarstva, Pašalić je rekao da Srpska u sektoru drvoprerađivačke industrije ostvaruje značajan suficit i po pitanju izvoza namještaja.
- U 2018. godini smo u tom smjeru imali oko 700 miliona KM robne razmjene, od čega smo gotovo 500 miliona KM izvezli. Lani je to bilo nešto manje zbog problema na evropskom tržištu, ali i dalje imamo značajan suficit - rekao je Pašalić i dodao da će biti rađeno na tome da se drvoprerađivačima obezbijedi više sirovine.
On je najavio da bi u martu trebalo da bude usvojen novi Zakon o šumama, koji će obezbijediti povoljniju situaciju kada je riječ o proizvodnji, jer će, između ostalog, biti ograničena preprodaja trupaca.
Pašalić je otkrio da će preduzeće Šume Srpske prošlu godinu završiti pozitivno u finansijskom smislu, te da će plan tog preduzeća iz 2018. godine biti ispunjen najvjerovatnije sa oko 93 odsto.
- I dalje ćemo tražiti da rukovodstvo Šuma posluje bolje, a mi ćemo im u tome pomoći - rekao je Pašalić i dodao da će i dalje biti rađeno na suzbijanju šumskih krađa i eventualnih malverzacija u toj firmi.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede rekao je da je u oblasti vodoprivrede u Srpskoj prošle godine završeno nekoliko velikih projekata, vrijednih više od 50 miliona KM, a koji će uticati na bolju zaštitu od poplava, te smanjiti štete na imovini građana i usjevima.
- To ćemo činiti i dalje, a u cijeloj Srpskoj radićemo i na sistemima za navodnjavanje jer je to važno zbog suša i većih temperatura koje se očekuju u budućnosti - istakao je Pašalić.
On je naveo da su postupili po zaključku Vlade da u svom resoru naprave analizu prenosa nadležnosti u proteklom periodu sa Srpske na BiH, navodeći da je stav Republike da nema daljeg prenošenja nadležnosti, jer je poljoprivreda u ingerencijama entiteta.
- Smatram da uz veću saradnju entitetskih ministarstava, a pod patronatom Savjeta ministara, možemo naći dodirne tačke oko kojih se možemo okupiti i obezbijediti razvoj poljoprivrede u BiH bez ugrožavanja ustavnog statusa Srpske - zaključio je Pašalić.