Procjene bezbjednosnih agencija: Radikalni islamisti ciljaju ruralna mjesta u BiH
U tim dokumentima se navodi da vjerski propagandisti koriste islamske centre, veoma često izvan službenih islamskih zajednica, ali i na drugim mjestima okupljanja zahvaljujući finansijskoj i doktrinarnoj pomoći koju nude strani akteri povezani sa selefizmom, vehabizmom i Muslimanskim bratstvom.
Problemi koji nastaju njihovim djelovanjem u BiH nikako da se uklone ili da se pokušaju zabraniti zakonskim normama, jer je humanitarna i finansijska pomoć i potencijalna ulaganja Turske, Katara, Saudijske Arabije za vlast u BiH dobro došla, čak i ako to znači slobodno djelovanje islamskih centara i propovjednika koji nemaju nikakve veze sa tradicionalnim hanefijskim islamom u BiH, a kojeg oni svojim aktivnostima žele poboljšati.
U ovim analizama se ističe da je ono što je do sada bilo uočeno i prepoznato kao model djelovanja jeste da su tim aktivnostima najviše ugroženi periferni gradovi i ruralna područja u kojima su socijalni i ekonomski uslovi teški.
- U stvari, islamski propovjednici iskorištavaju poziciju mladih sa Balkana kojima je teško pronaći posao i ostvariti prihode za normalan život. Poznato je da se radikalizam i islamski fundamentalizam infiltriraju tamo gdje su institucije slabe, međuetničke napetosti velike, a socijalno ekonomsi uslovi teški. To se pokazalo i kao tačno na Balkanu između 90-ih i 2000-ih, a posljedice rata, političke i teritorijalne reorganizacije zemalja na Zapadnom Balkanu, kao i stvaranje nacionalnih država vidljive su i izražene i dan danas - procjenjuju bezbjednjaci u BiH.
U dokumentaciji se navodi i da je prethodnih godina u BiH iz Evrope i SAD deportovano devet lica zbog njihove povezanosti sa terorizmom, pošto kao takvi predstavljaju posebnu bezbjednosnu prijetnju za BiH.
Državljanin BiH Emir Harčević je u decembru 2017. godine uhapšen pod suumnjom da je planirao napad na božićni sajam u Gracu, nakon čega je deportovan u BiH. Јasmin Hadžić je tokom 2017. deportovan iz Austrije zbog povezanosti sa terorizmom, zbog čega je uhapšen od strane SIPA. Egipćanin Tarek Al Savah deportovan je u BiH početkom 2016. godine iz zatvora u Gvantanamu nakon provedenih skoro 14 godina u tom zatvoru i nedokazanih optužbi za terorizam. Dvojica bh. državljana, braća blizanci Amir i Emir Hodžić osumnjičen za planiranje terorističkog napada u Njemačkoj deportovani su 2017. godine u BiH, dok je njemačko pravosuđe 2019. godine u BiH deportovalo Izudina Јakupovića, porijeklom iz Tuzle, koji je u toj zemlji osuđen na tri godine zatvora zbog finansiranja terorizma. Braća Aldin, Ibrahim i Anes Halilović, državljani BiH, su 2019. deportovani iz Njemačke zbog sumnje na povezanost sa terorizmom.
Međutim, bezbjednosne službe u BiH imaju različita saznanja i nedovoljno podataka o učešću i aktivnostima ovih lica u BiH i inostranstvu. Ono što je izuzetno važno spomenuti je i rizik povezan sa militantima koji se vraćaju, a čime je pogođena i BiH.
- To je veoma složen fenomen sa kojim se mora upravljati ne samo kroz referalne mehanizme i kontekst, već i od slučaja do slučaja. Pojedinci vraćeni iz Sirije i Iraka bili su izloženi različitim stepenima učešća u aktivnostima organizacija kao što su ISIL i AL Kaida - navodi se u ovoj analizi stručnjaka bezbjednosnih službi u BiH.