Linta: Zakonom ukinuti strane sudije u Ustavnom sudu BiH
- Ustavni sud BiH je svojom sramnom odlukom proglasio neustavnim Zakon o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske s namjerom da svo poljoprivredno zemljište bude imovina BiH, a ne Republike Srpske - istakao je Linta.
On je u saopštenju naveo da je apsolutno jasno da je riječ o bezočnom i anitustavnom otimanju teritorije Republike Srpske sa ciljem njenog urušavanja i stvaranja unitarne i centralizovane BiH u kojoj bi srpski narod doživio novo ugnjetavanje, progon i stradanja.
- Brojne činjenice potvrđuju da Ustavni sud svojim antidejtonskim odlukama proizvodi nestabilnost i širi nepovjerenje i produbljuje podjele između srpskog i bošnjačkog naroda - ocijenio je Linta.
On je podsjetio da je Ustavni sud BiH u ranijem periodu, između ostalog, osporio grb /dvoglavi orao sa četiri ocila/ i himnu /"Bože pravde"/ Republike Srpske.
- Dobro je poznato da Ustavni sud BiH u predmetima koji se tiču apelacije za ocjenu ustavnosti donosi političke odluke putem preglasavanja - naglasio je Linta.
Trojica stranih sudija zajedno sa dvoje bošnjačkih su, podsjeća Linta, u suštini politički instrumenti SDA i drugih bošnjačkih stranaka i visokog predstavnika koji donose odluke na štetu Republike Srpske i srpskog naroda.
- Na taj način se krši jedno od temeljnih evropskih vrijednosti vladavina prava i sistematski podriva Dejtonski sporazum - naveo je Linta.
Ustavni sud BiH, smatra Linta, ne može biti legitiman i nezavisan dok su trojica sudija stranci koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava bez saglasnosti domaćih institucija.
On je podsjetio da su, prema Ustavu BiH, strane sudije trebale da prestanu sa radom nakon petogodišnjeg prelaznog perioda i da se nakon toga donese zakon o Ustavnom sudu.
- Međutim, SDA i druge bošnjačke stranke skoro dvije decenije blokiraju donošenje zakona kojim bi se ukinule strane sudije i na taj način šalju poruku da nikad nisu odustale od ratnih ciljeva Alije Izetbegovića - naveo je Linta.
Ustavni sud BiH utvrdio je da je Ustav BiH suprotan član 53 Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske kojim je propisano da poljoprivredno zemljište koje je javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed Srpske.
Sud smatra da je riječ o "isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine".
Narodna skupština Republike Srpske lani je usvojila Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim je definisano da je državno poljoprivredno zemljište svojina Srpske.