Ratno Predsjedništvo izdalo platformu za izvođenje oružane borbe
U nastavku suđenja generalu Atifu Dudakoviću i još petnaestorici pripadnika Petog korpusa takozvane Armije BiH za zločine nad Srbima na području Krajine 1995. godine, svjedok Tužilaštva BiH je rekao da su ti dokumenti predstavljali plan za vođenje borbenih aktivnosti.
Tokom indirektnog ispitivanja od branilaca optuženih, Hadžihasanović kaže da je nakon direktive izdato borbeno naređenje za operaciju "Sana 95", te tvrdi da je ta akcija "izvedena kako to predviđaju tada važeći vojni propisi".
Svjedok je rekao da je za operaciju "Sana 95" saznao kada je počela, da ne zna ko je odobrio plan, ali da je čuo da je dogovoren na nivou komandanata.
Navodeći da je bila direktiva koja je za Peti korpus predviđala oslobađanje teritorija u svojoj zoni odgovornosti, svjedok je rekao da je znao da svaki korpus mora izvesti neku akciju, ali da nije znao kada će početi akcija Petog korpusa, ni kako joj je bio naziv.
Hadžihasanović je potvrdio da mu je komandant Generalštaba Rasim Delić rekao da se Dudakoviću, ukoliko zatraži, odobri pomoć, što je on i učinio.
- Organizovao sam pomoć u ljudstvu, pa su se Petom korpusu priključili "Crni labudovi", vojna policija, Gardijska brigada - rekao je Hadžihasanović.
On je ispričao da je Generalštab od Petog korpusa dobijao izvještaje o izvedenim operacijama, navodeći vanredni izvještaj od 15. septembra 1995. godine u kojem je navedeno da je "nakon proboja agresorskih linija ima dosta likvidiranih i zarobljenih četničkih vojnika", te da komandant Korpusa traži da se MUP više angažuje na kontroli novih teritorija radi sprečavanja pljački i imovine, kao i nekontrolisanog ponašanja vojnika i civila.
Hadžihasanović je rekao da je Dudaković morao tražiti odobrenje, odnosno dobiti naređenje za izvođenje aktivnosti prema Vojsci Republike Srpske.
Svjedok je objasnio da su naređenja, osim usmeno i u pisanoj formi, izdavana i sistemom veze, nakon čega se naknadno morala poslati pisana naredba jer bi se u suprotnom smatralo da to naređenje nije ni izdato.
Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Dudakovića i još 15 lica za zločine protiv čovječnosti na području opština Bosanski Petrovac, Ključ, Bosanska Krupa, Sanski Most i ratni zločin nad civilima na području opština Bihać i Cazin.
Osim Dudakovića, optuženi su Ekrem Dedić, Sanel Šabić, Ibrahim Šiljdedić, Safet Salihagić, Adis Zjakić, Hasan Ružnić, Redžep Zlojić, Samir Solaković, Fatmir Muratović, Muharem Alešević, Husein Balagić, Edin Domazet, Ejub Koženjić, Ibrahim Nadarević i Said Mujić.
Optužnica ih tereti za ubistvo više od 300 Srba, među kojima najviše civila, uglavnom starije životne dobi, kao i vojnika koji su se predali ili bili zarobljeni i tako onesposobljeni za borbu.
Tijela jednog broja žrtava pronađena su nakon rata i ekshumirana iz više pojedinačnih i masovnih grobnica, a za nekima od ubijenih još se traga.
Dio optužnice za Dudakovića odnosi se na ratne zločine počinjene nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti, pripadnicima i pristalicama Narodne odbrane Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna, za vrijeme sukoba u Cazinskoj krajini, na području opština Bihać i Cazin.
Optužnicom je bio obuhvaćen i Ale Hodžić, ali je njegov predmet razdvojen, nakon što je Sud dobio nalaz timskog vještačenja i on će biti posebno dovršen kada se za to steknu uslovi.
Nastavak suđenja zakazan je za 30. mart.